Rektori europskih katoličkih sveučilišta koja djeluju u postkomunističkim zemljama okupili su se u Zagrebu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu na dvodnevnoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom ''Nada u budućnost: Iskustva mladih u komunizmu, od tranzicije do demokracije i danas''.

Na konferenciji je sudjelovalo dvadesetak sudionika sa sedam europskih katoličkih sveučilišta, a uz predstavljače na konferenciji je sudjelovao i prof. emeritus Ivo Banac sa Sveučilišta Yale .
Konferenciju je organiziralo Partnerstvo katoličkih sveučilišta zajedno s Hrvatskim katoličkim sveučilištem kako bi katolička sveučilišta razmijenila svoja iskustva u djelovanju. Partnerstvo katoličkih sveučilišta djeluje u sklopu Nanoovic instituta za Europske studije američkog sveučilišta Notre-Dame iz Indiane i nastoji ponovno osnovati katolička sveučilišta u Europi koja su ugašena pod pritiskom komunističkih režima te potpomoći otvaranju novih katoličkih sveučilišta u postkomunističkim zemljama.

James McAdams, ravnatelj Nanovic Instituta za europske studije rekao je da obrazovanje u katoličkim školama daje nešto više nego ono u  sekularnim školama

- Jer mi iskreno i  pošteno možemo tražiti od naših studenata da daju primjer dobroga života ispunjenog vrijednostima, integriteta, poštenja i brige za osobe koje susreću. Mislim da nam katoličko obrazovanje posebno pomaže razumjeti važnost empatije, to jest  činjenice da smo svi jednaki kao ljudska bića i da se prema svima trebamo odnositi jednako s poštovanjem, razumijevanjem i u stavu da smo svi djeca Božja – rekao je.

Tradicija djelovanja katoličkih sveučilišta varira od zemlje do zemlje, a vjerojatno najdulja je ona Lublinskog Sveučilišta u Poljskoj koje je djelovalo i svih 50 godina komunističkog režima i koje je tada bilo baza intelektualne opozicije u Poljskoj. Danas ovo sveučilište broji trinaest tisuća studenata.

- Nadamo se da je budućnost katoličkog visokog obrazovanja i našeg sveučilišta koje proslavlja stotu obljetnicu djelovanja, svjetla i puna nade. Naravno, nekog utjecaja komunizma na naše umove i duše još bi moglo biti, ali ovisi o nama hoćemo li se boriti protiv njega ili ne – rekao je Marcin Tkaczyk, prorektor na Katoličkom sveučilištu Ivan Pavao ll. u Lubinu.
U rješavanju krize identiteta koje je donijelo tranzicijsko razdoblje u zemljama u kojima je nakon komunizma izborena demokracija, velika je uloga katoličkih sveučilišta.

Na konferenciji je sudjelovala i Kinga Foldvary s Katoličkog sveučilišta Pazmany Peter u Budimpešti koja je istaknula je da se ostavština komunizma u našoj svakodnevici nalazi u politici.

- Imamo socijalističke stranke koje tvrde da nisu nasljednice komunizma. Također ima puno nezacijeljenih rana kod osoba koje su puno propatile pod komunističkim režimom. Mislim da puno stvari nije riješeno. Spominju se arhivi. Neki su otvoreni za obične građane, neki opet nisu. Smatram da se nismo u potpunosti suočili s našom prošlošću stoga se ne možemo okrenuti budućnosti. Ovi  studenti su rođeni nakon pada komunizma. Ponekad im njihove obitelji govore o tim stvari, ponekad ne. Važno je da mi oblikujemo njihovo poznavanje komunističke prošlosti – naglasila je.