Poznata akcija oslobađanja Plitvica: 'Krvavi Uskrs' počela je u ranim jutarnjim satima i nakon prvih potiskivanja neprijateljskih snaga prema unutrašnjosti parka, Jović je među prvima naišao na neprijateljsku zasjedu, gdje je pogođen snajperskim zločinačkim hicem. On je hrabro položio svoj život za domovinu, i to s nepune 22 godine.

Prema podatcima iz knjige: 'Policija u Domovinskom ratu 1990. – 1991.' u izdanju MUP-a RH, 25. ožujka 1991. održan je miting na Plitvičkim jezerima. Zahtjevi pobunjenika nalagali su da Nacionalni park ostane u sklopu SAO Krajine. Dan kasnije donesena je nezakonita odluka o smjeni rukovodstva NP Plitvička jezera, nakon čega su Srbi počeli protjerivati radnike. Iz Knina je stiglo pedesetak policajaca pod vodstvom Milana Martića kako bi spriječili štrajk radnika. Nasilno se ušlo u Upravu nacionalnog parka, bačen je eksploziv na privatnu kuću, dignute su zastave SAO Krajine i Jugoslavije na Koranskom mostu.

Tadašnji predsjednik Franjo Tuđman donio je odluku koja je nalagala da Antiteroristička jedinica 'Lučko' zauzme Koranski most kako bi hrvatske snage mogle ući u Plitvice. Dan poslije Jedinica za posebne zadatke MUP-a RH 'Raktije' uključila se u akciju s ciljem spajanja područja od Koranskog mosta do hotela 'Jezero'. U jutarnjim satima 31. ožujka napadnuta je kolona hrvatskih vozila. Akcija je rezultirala uhićivanjem 29 ekstremista, među kojima su bili Goran Hadžić i Borivoje Savić.

Posthumno je dobio čin bojnika, a odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, Spomenicom Domovinskog rata, Spomen-značkom I. gardijske brigade 'Tigrovi', Spomenicom prvog poginulog hrvatskog redarstvenika MUP-a u Domovinskom ratu.