Skup o trećoredskoj glagoljaškoj tradiciji na HKS-u
"Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu" naziv je međunarodnog znanstvenog skupa koji se danas i sutra, 27. i 28. rujna, održava na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
Glavni organizator skupa je Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša, a suorganizatori su Hrvatsko katoličko sveučilište, zagrebački Filozofski fakultet, Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu i zagrebački Staroslavenski institut.
Ove godine slavi se 1150. obljetnica misije svete Braće u Moravsku, koji su uveli staroslavenski jezik u liturgiju i u hrvatske krajeve.
Hrvatska Europi ima toliko toga ponuditi i pokazati pa se povijesna, filološka i teološka znanost trebaju potruditi da na svjetlo iznesu sve one detalje koji nas povezuju s Europom minulih stoljeća, a koji kroz 20. stoljeće nisu smjeli ili znali biti predstavljeni javnosti, ističe organizator skupa i dodaje kako je glagoljaštvo kao široki pojam tradicija Provincije franjevaca trećoredaca pa se u novim okruženjima apostolata, pastorala i prisutnosti u Crkvi može predstaviti kao posebna i izvorno hrvatska.
Slavenski narodi 2013. godinu slave kao jubilarnu godinu, tj. 1150. obljetnicu početka misije svete braće Ćirila i Metoda u Veliku Moravsku. Tom se godinom i prigodom na prostoru srednje Europe rodila nova i jedinstvena slavenska pismenost i književnost, tj. glagoljica i crkvenoslavenski jezik, koji su preko liturgije ušli u slavensku svakodnevicu.
Organizatori napominju da je glagoljska pismenost i književnost najviše uzrasla i ukorijenila se u hrvatsku crkvenu i društvenu stvarnost i to u kontinuitetu – kao tradicija – sve do 20. stoljeća. Glagoljsku tradiciju su od 15. stoljeća prihvatili i prenosili kao temelj svoga duhovnog naslijeđa franjevci trećoredci glagoljaši, redovnička zajednica franjevačkih pokornika koja nastaje u Zadru. Franjevci trećoredci glagoljaši su i nakon pet stoljeća izravni nasljednici ćirilometodske kulturne tradicije, a glagoljicu čuvaju kao svoj kulturni i duhovni identitet.
Osim 30-ak hrvatskih stručnjaka nastupit će i međunarodni stručnjaci Olga Akimova s Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti, Svetla O. Vialova iz Ruske nacionalne knjiženice, Emir O. Filipović s Filozofskoga fakulteta Sarajevo u BiH te Austrijanac Johannes Reinhart sa Sveučilišta u Beču.
