Sud: Ukinuta presuda nadbiskupu Stepincu kršila je temeljna načela kaznenog prava
'Cilj je bila osveta kardinalu Stepincu, moralna diskvalifikacija njega i katoličke crkve', istaknuo je sudac Tudurić.
Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaključio je sudac Ivan Turudić obrazlažući odluku o reviziji presude Stepincu kojom je na montiranom procesu bivše komunističke države kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.
Turudić je kazao da presuda montiranog političkog suđenja Stepincu, među ostalim, krši načelo prava na pošteno suđenje, žalbu i obrazloženu sudsku odluku, kao i načela zabrane prisilnog rada, vladavine prava i pravne države.
Dodao je da je za ilustraciju karaktera i utvrđenja da se radi o montiranom političkom procesu dovoljno pročitati neke dijelove zapisnika sa suđenja iz kojega, primjerice, proizlazi da su uglavnom provođeni dokazi kojima 'instruirani svjedoci tužiteljstva terete optuženika o čemu u stvarnosti nije odlučivalo sudsko vijeće nego komunistički tužitelj Jakov Blažević'.
- Presuda jedino u odnosu na optuženog Stepinca nije obrazložena niti u odluci o krivnji ni u odluci o krivnji niti u odluci o kazni. Samo su ponovljeni i onako općeniti navodi optužnice - kazao je Turudić.
Dodao je i da je cilj bila 'osveta kardinalu Stepincu, moralna diskvalifikacija njega i katoličke crkve'.
- Temeljni krimen koji se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vrijeme NDH bio zagrebački nadbiskup. Sam se zapitao tijekom suđenja – pa što sam trebao učiniti? Otići u šumu ili pobjeći u London. On se odlučio ostati sa svojim narodom s kojim je bio i za vrijeme jugoslavenske monarhističke diktature i za vrijeme Titove komunističke diktature – rekao je sudac.
Kazao je i da je Stepincu u zatvoru nuđeno potpisivanje formulara za traženje pomilovanja što on nije želio učiniti pristajući jedino na obnovu postupka pred neovisnim sudom ili poništenje presude.
- Nakon 70 godina njegova je volja ispunjena od strane hrvatskog suda u slobodnoj hrvatskoj državi i zato ova presuda nema samo pojedinačni nego i duboki značaj za povijest hrvatskog naroda – zaključio je Turudić.
Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.
Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.