[FOTO] Otvorena izložba "Božji grob zagrebačke katedrale"
Izložbu su predstavili mons. Nedjeljko Pintarić, direktor Riznice zagrebačke katedrale, mons. dr. sc. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački i s. Lina Plukavec, rizničarka Riznice zagrebačke katedrale.
U organizaciji Riznice zagrebačke katedrale i Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, u četvrtak 13. lipnja 2019. godine u arkadama Nadbiskupske palače u Zagrebu otvorena je izložba pod nazivom ''Božji grob zagrebačke katedrale: vrhunsko remek-djelo hrvatske crkvene i kulturne baštine, zaslugom biskupa Petra Petretića (1664.-1667.)''.
Riječ je o didaktičkoj lenti dužine 10 metara na kojoj je prikazano to remek-djelo fotografijama i uz tekstualna pojašnjenja na hrvatskom i engleskom jeziku.
Kako je na početku otvorenja u svom pozdravu i obraćanju okupljenima rekao mons. Nedjeljko Pintarić, direktor Riznice zagrebačke katedrale, izložba se organizira povodom 360. obljetnice postojanja ''Božjeg groba'' i njegova kontinuiranog korištenja u liturgijske svrhe u zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, od Velikog tjedna, 13. travnja 1659. godine sve do naših dana.
Uz mons. Pintarića u predstavljanju su sudjelovali mons. dr. sc. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački i s. Lina Plukavec, rizničarka Riznice zagrebačke katedrale.
Navevši da je biskup Petretić otkrio umjetničke sposobnosti tadašnjih zagrebačkih ljudi, posebice mladih iz okolice Zagreba, te su izradili remek-djelo kojemu nema sličnog u cijelom svijetu, s. Lina je istaknula kako je umjetnički vez slika i simbol otajstva Utjelovljenja.
- Duh Božji upućuje u istinu i kroz dulja vremenska razdoblja, samo trebamo imati pred očima Isusove riječi: Još vam imam mnogo kazati, ali odjednom sve ne možete nositi. Zato se koristimo novim tehničkim pomagalima, kao što su filmska platna, dokumentarni filmovi, umjetničke fotografije i sva najnovija otkrića za koja nas je tijekom povijesti nadahnjivao Duh Istine. Zagrebački biskup Petretić poslužio se umjetničkim vezom da težinu otkrivanja istine zorno približi vjernicima - rekla je s. Lina.
Otvorenju izložbe i predstavljanju didaktičke lente prisustvovali su učenici sa svojim vjeroučiteljima iz osam zagrebačkih osnovnih škola i gimnazija. Njima se na poseban način obratio biskup Šaško tumačeći im značaj ''Božjeg groba''.
Istaknuvši da je važno odgovoriti na pitanje zbog čega je i radi čega netko napravio neko vrijedno djelo i što tomu djelu daje vrijednost, biskup Šaško je rekao da je on plod kršćanske vjere, nade i ljubavi kojega se može opisivati, analizirati i vrjednovati s raznih gledišta, no da bismo došli do punine prije svega je potreban ključ čitanja vjerom, ali je važno imati i znanje.
Ime 'Božji grob' ili 'Sveti grob', a koje se danas u liturgiji više ne koristi, danas djeluje zbunjujuće, kao da bi se radilo o smrti Boga, no ovdje se radi o životu, o uskrsnuću, o ljudskoj punini u Bogu po Isusu Kristu. Radi se o obrednome kontekstu procesije za mrtvim Kristom i polaganja Isusa u grob na Veliki petak. No, težište je na vjeri u uskrsnuće, zbog čega je predviđeno mjesto za Pokaznicu, za euharistijsku prisutnost od koje živi Crkva.
Po obliku se radi o 'sarkofagu' antičkoga i renesansnoga tipa, s aluzijom na mjesto umiranja, ali je urešen motivima koji govore o pobjedi nad smrću po Kristovoj muci i smrti.
'Grob' se može čitati vodoravno, dakle polazeći od donjega prema gornjemu sloju i okomito. U vodoravnome čitanju starozavjetni niz će biti niz navještaja kojemu novozavjetni sloj daje puno značenje. Ipak, posebno je zanimljivo okomito čitanje, to jest istodobno stavljanje motiva Staroga i Novoga zavjeta u središte. Tu se vidi umješnost komponiranja koja je u nekoliko slika sažela cjelovitost Svetoga pisma.
- Ključ čitanja 'Groba' nalazi se u tipološkoj metodi. To je nagovještaj koji je poput negativa i traži svoje ostvarenje, svoj pozitiv. U takvome su odnosu Adam i Mojsije prema Kristu. Zbog toga nalazimo četiri nosiva motiva iz Staroga zavjeta: Abrahamovu žrtvu, Mojsije koji podiže zmiju u pustinji, Mojsije u molitvi (bitka protiv Amalečana), Jona izbačen iz utrobe kita. Teološko poznavanje očituju stvoreni parovi, osobito Mojsijeva molitva i Posljednja večera, te kao završetak Jona i Kristovo uskrsnuće – rekao je mons. Šaško.
Na završetku predstavljanja, biskup Šaško je rekao kako je ovo je predivan primjer sadržajne dubine koja je urodila iznimnim izvedbenim umjetničkim djelom. Za nas kršćane za Crkvu važno je da ne bude površna i da uvijek vraća na svoje nosive sadržaje, jer se samo s tih polazišta i motrišta može vidjeti ono što čovjeka istinski ispunja i raduje: vječnost u Bogu. Zato ovo nije neki spomenik smrti, nego navještaj otajstva života. Zato upoznajte svoju vjeru, prošlost koja postaje nadahnućem novoga, a ne zatvaranjem u staro.