Predstavljena knjiga 'Mit o Krleži'

U Matici Hrvatskoj 28. prosinca predstavljena je knjiga 'Mit o Krleži' posvećena oštrom sukobu u hrvatskom kulturnom prostoru oko lika i djela Miroslava Krleže.

Krelza-za-portal.jpg
Autor
Laudato/T.S.
Fotograf
Laudato
Objavljeno:
 
29.12.2016 16:03

Autorica knjige je dr. sc. Sanja Nikčević široj javnosti poznata po svojim originalnim i provokativnim stavovima o hrvatskoj drami.
 
- Krleža kao pisac  je daleko već nadrastao samoga sebe i postao je kao neka gromada kao neki mit. I to je oduvijek tako. Međutim 2011. kada se počelo intenzivno obilježavati neke njegove obljetnice u medijima je nastala buka, jedan pravi rat onih koji ga ne vole, koje ja zovem 'krležoklasti' i onih koji ga jako vole i koje ja zovem 'krležoduli' – pojašnjava  autorica.
 
U sklopu predstavljanja knjige i interaktivnog predavanja o samoj knjizi imali smo priliku pogledati Krležinu 'Salomu' u izvedbi Selme Mehić, mlade glumice s Umjetničke akademije u Osijeku. Krležina Saloma, monokoreodrama u svom scenskom izričaju isprepliće ekspresionističko, salonsko i suvremeno, baš kao i pisac unutar tog dugog stvaralačkog perioda.
 
 - Ova predstava nastala je kao dio diplomski rad iz glume Umjetničkoj akademiji u Osijeku i zapravo bio mi je tim veći izazov što je monodrama i da upustim u to da sam sat vremena sama na sceni. To mi je bilo najizazovnije. A tekst kao tekst nekad je glumcima lakše učiti neki tekst, nekad neki teže. Meni je Krležu bilo prilično lako zapamtiti – kazala je Selma Mehić glumica u Krležinoj drami.
 
Autorica sukobljene strane imenuje krležodulima  (misle da je Miroslav Krleža najveći pisac na svijetu, a da je bio zabranjen od 1990. te da mu nije poklonjeno dovoljno pažnje) i krležoklastima (koji misle da je Miroslav Krleža i dalje najveća nepogoda hrvatske književnosti) smatrajući da pravi krležofili,  tj. oni koji doista vole Miroslava Krležu zbog njegova vlastita djela, nikoga ne zanimaju.
 
- Ja sam bio čitalac Krležin i to jako puno. Pažljivo sam čitao sve što god je napisao. Od ranih drama pa sve do 'Zastava'. Zastave su kao neki kompendij hrvatske povijesti. Njegovo poimanje jezika, i kajkavskog i suvremenog, za mene je uvijek bilo poticajno – komentirao je akademik Josip Bratulić.
 
Sanja Nikčević dokazala je da je Krleža nedvojbeno hrvatski pisac koji dobiva najviše počasti te da se Krležino djelo kontinuirano igra na hrvatskim scenama, kako devedesetih, tako i do danas.

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: