Sakralna izložba zadarskih benediktinki

U prostoru samostana benediktinki sv. Marije u Zadru postavljena je izložba rijetko viđenih sakralnih dragocjenosti iz njihove bogate i burne prošlosti.

zadar.jpg
Objavljeno:
 
10.11.2011 00:00

U prostoru samostana benediktinki sv. Marije u Zadru postavljena je izložba rijetko viđenih sakralnih dragocjenosti iz njihove bogate i burne prošlosti. Škole su izrazile zanimanje za razgledavanjem vrijednih izložaka obilježavajući 920 godina od posvete crkve Sv. Marije i 20 godina od smrti opatice Benedikte Braun, obnoviteljice samostana.

Na velikim panoima fotografije prikazuju kronologiju događaja od rušenja do obnove samostana. Fotografije velikog formata prikazuju i zajednicu iz vremena opatice Braun, događaje od kraja Drugog svjetskog rata, nakon što su se vratile iz samostana u kojima su kao prognanice bile za vrijeme rata, zavjete koludrica, M. Benediktu u bolnici. "To je i za nas dobro osvježenje jer se puno toga obnovi prolazeći kroz povijest, čitajući i razmišljajući. Neka se učenici i svi zainteresirani napoje vrijedne starine i kulture, da vide i znaju što grad ima, što čuvamo, tko smo i što smo", rekla je opatica Anastazija Čizmin. M. Benedikta je bila upraviteljica samostana od 1945. do 1947. g., a od 1947. do 1972. g. opatica. U to vrijeme dogodilo se sve bremenito i značajno u rušenju i obnovi samostana. U srušenom samostanu sv. Marije nije bilo metra gdje bi se sklonila glava pa je zadarski nadbiskup Munzani koludricama za stanovanje ponudio sjemenište "Zmajević". God. 1945. sestre odlaze u sjemenište gdje ostaju 27 godina. Komunističke vlasti htjele su graditi samostan izvan grada, a sestre, osobito M. Benedikta, nisu se pokolebale niti su o tome htjele govoriti. Od 1968. do 1970. g. obnavljalo se jedno krilo samostana. U obnovljeni samostan 27 koludrica se vratilo 27. rujna 1970. g. velikom svečanošću, u procesiji od sjemeništa, Trgom sv. Stošije, Kalelargom. U sadašnjem klaustru bila je svečana misa u kojoj su sudjelovali svi tadašnji jugoslavenski biskupi. Sve to prikazuje izložba. M. Benedikta je bila u bolnici. U prenošenju umjetnina išla je ispred ljudi, spotaknula se i slomila kuk, 18 dana prije preseljenja u samostan. Bila je operirana. "Mi smo ušle u samostan, a ona u bolnici. Ona je molila i žrtvu prikazivala na bolesničkoj postelji", podsjeća s. Anastazija, u zahvalnosti za uzorni lik te opatice na koju podsjećaju izložbom.

M. Benedikta je rođena 1895. g. u Šibeniku. Umrla je 1991. g. u Abano Terme u Italiji gdje je otišla u ratu na poziv tamošnjih koludrica zbog sigurnijeg liječenja i njege. Nakon 20 godina njeni će posmrtni ostaci biti pokopani u grobnici koludrica na zadarskom gradskom groblju. Majka joj je Talijanka, a otac Austrijanac, vojni liječnik zbog čijeg su posla mijenjali prebivališta. Benediktinkom je postala 1928. g., u 33. godini života. "Bila je jako hrabra, čvrsta, nepopustljiva, nepokolebljiva. Kad je trebala biti majčinska bila je kao da te rodila. Za sve nas vodila je duhovne vježbe za pripremu, oblačenje, zavjete. Imala je puno duha, uma i učenosti. U Pragu je završila studije gdje je bila u kontaktu s benediktincima, slušala gregorijanska pjevanja. Jako je voljela liturgiju. Bila je učiteljica, radila je u inozemstvu kao prosvjetna radnica. U samostanu je nastavila raditi u djevojačkoj školi, odgovorna za odgoj djevojaka", rekla je opatica Anastazija.

Izložba prikazuje i nagrade koje je M. Benedikta dobila za hrabrost, doprinos u kulturi, nagradu Vladimira Nazora. Pomoć od dva milijuna dinara nije uložila u materijalnu izgradnju samostana nego u koludrice, fond za školovanje sestara. Tako se školovala i sadašnja opatica Anastazija. U kapitulu je izložen obnovljeni oltarnik iz 14. st., drevni iluminirani životopis sv. Krševana, ručno pisan. Nestao je iz Zadra u ratu a koludrice su ga otkupile od engleskog antikvarijata. Izloženi su i crteži hrvatskih crkava koje su koludrice otkupile od unuka istaknutog britanskog arhitekta Thomasa Jacksona. Izložene su i stare čipke koludrica i knjige iz 16. i 17. st. koje nisu bile u popisu da se sačuvaju u zvoniku crkve sv. Marije za Drugog svjetskog rata. U podrumu njihova zvonika bilo je pohranjeno blago nadbiskupije koje je spasila opatica Braun. Zvonik s dragocjenostima počeo se zazidavati, a M. Benedikta je mimo protokola u zadnji tren u nj bila ubacila čipke i knjige sad izložene.

Izvor: IKA

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: