Bosanska Posavina – Priča o povratnicima

Obilježavajući 20. godišnjicu progonstva Hrvata iz Bosanske Posavine donosimo neka njihova sjećanja. Prva postaja u prihvatu blizu 50 tisuća izbjeglih iz Bosanske Posavine bio je Slavonski Brod. Protjerani iz svojih domova, oni koji su bili bliže, prelazili su most pješice, a ostali autobusima preko mosta ili čamcima do druge obale Save gdje su ih Brođani otvorena srca smještali u svoje domove. I danas ih je najviše u tom gradu, gdje su se skućili, ali nisu zaboravili svoju Posavinu.

plakat-progonstvo2.jpg
Objavljeno:
 
25.08.2012 00:00

U danima sjećanja na 20. godišnjicu progonstva Hrvata iz Bosanske Posavine donosimo neka njihova sjećanja.

Prva postaja u prihvatu blizu 50 tisuća izbjeglih iz Bosanske Posavine bio je Slavonski Brod. Protjerani iz svojih domova, oni koji su bili bliže, prelazili su most pješice, a ostali autobusima preko mosta ili čamcima do druge obale Save gdje su ih Brođani otvorena srca prihvaćali, smještali u svoje domove i pružali im utjehu. I danas ih je najviše u tom gradu, gdje su se skućili, ali nisu zaboravili svoju Posavinu. Iako na granici često moraju dugo čekati, odlaze, čiste svoja ognjišta, obnavljaju kuće. Rijetki se odvaže na povratak, ali ih ima. Tako su se prije tri mjeseca u svoje Koraće vratili mlađi bračni par Anica i Luka Stjepanović. Iako nema zaposlenja, Luka na svom imanju posla ima napretek. Supruga Anica, pak, uz poslove u svom domu stigne pomagati i u dvije župe, svojim svećenicima u Koraću i župniku u Bijelom Brdu.

Prvi poslijeratni plehanski gvardijan bio je fra Ivan Ćurić. On se prvi vratio u Posavinu na Plehan. Kada je u jednom pohodu Posavini, u pratnji srpske policije i i Međunarodnih snaga, izjavio da želi posjetiti i Plehan, Foču, Cer i Žeravac, upozorili su ga da ide na svoju odgovornost. Vidjevši da ne odsutaje u svojoj namjeri, pridružili su mu se tada nazočni svećenici i redovnice. Kada je 1996. godine s nekoliko ljudi došao ponovo posjetiti Plehan, ostali su prespavati i više se nisu ni vraćali u Slavonski Brod.

Iako su uglavnom stariji i nemoćni, povratnici čuvaju svoga ognjišta i bdiju da na njima barem tinja vatra nade u bolje sutra. Kako im na važnijim događanjima na tome na poseban način uvijek zahvali vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljuć često zna istaknuti da su upravo oni onaj panj Jišajev iz kojega će, kako kaže Sv. Pismo, isklijati mladica. Svjestan težine cijele situacije dekan Derventskog dekanata fra Marko Hrskanović je optimist. Ističući kako za sve strahote koje su se dogodile, ne žele tražiti krivca, naglasio je da usprkos teškoj situaciji "narod vjeruje Bogu, vjeruje u nadu."

Izvor: Laudato/Brankica Lukačević

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Crkva u svijetu

Još iz rubrike: