Napominje da se razlog toj "neravnopravnosti" prije svega se nalazi u vrlo jednostavnim i gotovo arhaičnim božićnim simbolima.

"Svjetlo u tami i rođenje Djeteta simboli su koji imaju izravni dodir sa životom i iskustvom ljudi", istaknuo je Pock. Drugi čimbenik pobjede slavlja svjetla u upravo mračnom dobu, često nalazimo i u komercijaliziranju aspekta darivanja, onoga što udovoljava našoj potrebi za priznanjem, zahvalnošću i radošću.

Božić je zatim blagdan obitelji, dok je Uskrs blagdan zajednice, Crkve, s kojom danas i mnogi od onih koji se smatraju kršćanima gube izravni dodir. U Svetoj obitelji ljudi gledaju i ideal vlastite obitelji.

Također, vrijeme priprave za Božić - došašće - mnogima je lakše razumjeti nego korizmu, vrijeme prije Uskrsa. Četiri adventske svijeće daju tijeku vremena jasnu strukturu, a svojim motivima potiču na radost, dok vrijeme prije Uskrsa potiče na ispovijedanje grijeha i na kajanje.

Bečki teolog osvrnuo se i na istiskivanje vjerničkih elemenata božićne svetkovine, koja u javnosti dobiva "čisto ljudsku komponentu", što je rezultat sve snažnije komercijalizacije božićnih blagdana.

"Proslava rođenja Sina Božjega, a time i slavlje utjelovljenja Bogočovjeka, sve se više guraju u pozadinu", upozorava teolog.

„Božić je obiteljski blagdan i takav će i ostati, a njegova vjerska dimenzija bit će očita koliko će biti snažna kršćanska vjera u obiteljima“, zaključio je Pock.