Jučer se u Europskom parlamentu, u organizaciji radne grupe Europske pučke stranke za međureligijski dijalog, a inicijativom hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir koja je ujedno i presjedala sastankom, raspravljalo o temi ''Vjerska sloboda u svjetlu 70. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima“.

Sastanku je, kao počasni gost, prisustvovao i Salvatore Martinez, predsjednik Opservatorija za vjerske manjine u svijetu te poštivanje vjerskih sloboda, službenog tijela talijanskog Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje. Martinez je također predsjedatelj OSCE 2018. te predsjednik Vatikanske fondacije ''Međunarodni centar Nazaretske obitelji“.
 
Marijana Petir raspravu je otvorila rekavši da je vjerska sloboda u samom srcu ljudskih prava, europske kulture, korijena i njenog identiteta. 
 
- Identitet Europe snažno je uvjetovan kršćanstvom i samo potpunim razumijevanjem te činjenice možemo razgovarati o ljudskim pravima i europskim vrijednostima, rekla je Petir.
 
Sudionici panela su se kroz paletu pitanja i odgovora te raspravu oko značenja slobode vjeroispovijesti složili s Martinezom da opća deklaracija o ljudskim pravima u čl. 18. posebno ističe tri temeljne slobode svakog čovjeka: slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti.
 
- Ove tri slobode su utoliko jedinstvene jer ih je nemoguće negirati, prevladati niti uništiti. One su jače i od smrti, rekao je Martinez.
 
Sudionici su se u raspravi ponajviše dotakli budućnosti Europe kroz prizmu poštivanja ljudskih prava, osobito onih vezanih za slobodu vjeroispovijesti, te izazovima s kojima se društvo suočava kroz konstante promjene izazvane krizom diljem svijeta.
 
- Kontinent poput Europe koji bi inzistirao na zanemarivanju etičke, duhovne, vjerske baštine svoje povijesti, počinio bi smrtni grijeh protivan vlastitoj kulturi, protivan čitavoj baštini sjećanja i tradicije, civilizacije i napretka, rekao je tijekom rasprave Salvatore Martinez.

Naime, on je kao predsjednik vatikanske fondacije ''Međunarodni centar Nazaretske obitelji“ u postupku prikupljanja sredstava kako bi se započelo s gradnjom doma za hodočasnike u Nazaretu, kao i centra za obitelj, čija bi uloga bila promicanje važnosti obiteljskog zajedništva u čitavom svijetu bez obzira na vjeru, boju kože ili nacionalnu pripadnost.
 
Petir je sastanak zaključila podsjetivši da kada se spomene pravo na slobodu vjeroispovijesti prvo što nam na pamet padne je pravo pojedinaca da djeluju u skladu s vlastitim vjerovanjima, da prakticiraju ili ne prakticiraju svoju vjeroispovijest u slobodi i da im je omogućeno uživati život u društvu bez diskriminacije zbog vlastitih uvjerenja.
 
- Međutim, uživanje takvih primarnih prava vjerske slobode ovisi o pravnim strukturama kojima društvo omogućava vjerskim zajednicama da organiziraju svoje djelovanje. Unatoč tome što je članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948.) najutjecajnija potvrda vjerske slobode u ljudskoj povijesti, još uvijek je puno toga potrebno učiniti, posebno u svjetlu svakodnevnog progona kršćana zbog njihove gorljive vjere. Danas, 70 godina nakon Opće deklaracije o ljudskim pravima, borba za zaštitu i osiguranje osnovnih ljudskih prava koje smo obećali bezuvjetno štiti prije 70 godina, još uvijek iziskuje jednak trud, a predstavlja još veći izazov, rekla je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.