Dani biskupa Ivana Antunovića

Ovogodišnja tema Razgovora bilo je aktualno pitanje iseljavanja i život u iseljeništvu.

subotica.jpg
Autor
IKA/Laudato/K.P.
Fotograf
IKA
Objavljeno:
 
13.01.2018 18:40

Katoličko društvo ,,Ivan Antunović" početkom svake godine priređuje Dane biskupa Ivana Antunovića kojima se obilježava obljetnica smrti biskupa Antunovića 13. siječnja 1888. godine. Svečana misa za pokojnog biskupa Ivana Antunovića slavljena je u nedjelju 7. siječnja u katedrali-bazilici Sv. Terezije Avilske. Misu je predvodio dr. Ivica Ivanković Radak, predsjednik Katoličkog društva „Ivan Antunović" uz još devetoricu svećenika. Na misi je pjevao katedralni zbor Albe Vidaković, pod ravnanjem Miroslava Stantića.

U propovijedi je dr. Ivanković Radak istaknuo „da nas blagdan Krštenja Gospodinova podsjeća da krštenjem postajemo djeca Oca nebeskoga, kćeri i sinovi Božji. To je naš kršćanski i vjernički identitet, koji nam služi na ponos, ali nas i obvezuje. Za kršćanina to je temeljno i početno odredište, koje određuje svaki daljnji pravac našega života. Tako bi barem trebalo biti, da se po našem životu, ponašanju i svjedočenju, životnim odlukama i odabirima, može vidjeti da smo djeca Oca nebeskoga". Podsjetio je da djelovanje biskupa Ivana Antunovića potiče i poziva na zauzeti vjernički i društveni angažman i pokazuje da crkveni i vjernički rad može ići skupa s kulturnim i društvenim nastojanjima.

Tradicionalni XXVI. Razgovor održan je 12. siječnja u Pastoralnom centru ,,Augustinianum" u Subotici. Ovogodišnja tema Razgovora bilo je aktualno pitanje iseljavanja i život u iseljeništvu. Na početku Razgovora pozdravnu riječ uputio je Lazar Cvijin, potpredsjednik Katoličkog društva ,,Ivan Antunović", koji je pozdravio sve nazočne i izvijestio o tijeku inicijative postavljanja spomenika biskupu Ivanu Antunoviću.

Uslijedila su predavanja mons. Stjepana Beretića, katedralnog župnika, i dr. Tomislava Markića, nacionalnog ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.

Mons. Beretić govorio je o temi s povijesnog aspekta, o iseljavanju s ovih prostora kroz povijest, kao i o posljedicama takvih migracija, osobito kada je riječ o pripadnicima nacionalne manjine. Govoreći o povijesti ovih prostora, rekao je kako je Bačka oduvijek bila prostor u kojem su mnogi narodi prolazili i boravili, a Bačka je postala „pravim epom vječnih novih početaka". Iznoseći statističke podatke, rekao je kako je do Drugog svjetskog rata većinsko stanovništvo u Bačkoj bilo katoličko. Podsjetivši na 1968., godinu osnutka Subotičke biskupije, istaknuo je kako je u to vrijeme u sjemeništu Paulinumu bilo 115 sjemeništaraca, a biskupija je tada imala 53 bogoslova. Upozorio je na statističke podatke koji govore o sve brojnijim migracijama mladih u inozemstvo, osobito iz Sjevernobačkog okruga, a zaključio je da još uvijek ima i onih koji ne žele ostaviti Bačku.

Dr. Markić govorio je o razmjerima pastoralne skrbi i novim izazovima hrvatskog iseljeništva, odnosno hrvatske inozemne pastve. Izlaganje je započeo parafrazom riječi Ivanova evanđelja „Na početku bijaše Riječ" - „Na početku bijaše migracija", pojasnivši je kroz biblijske primjere. Osvrnuvši se na statistike, iznio je podatak da je 2000. godine svjetska populacija migranata iznosila 175 milijuna ljudi, a 2014. godine 232 milijuna. Govoreći o hrvatskom iseljeništvu, pojasnio je kako ono čine svi oni koji su se iselili iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kao i s onih prostora gdje su Hrvati autohtona nacionalna manjina. Govoreći o sustavnoj brizi za Hrvate i iseljeništvu, podsjetio je kako je zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac 1940. godine pokrenuo list „Hrvat u tuđini", a 1966. godine je ustanovljeno Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.

Dr. Markić upoznao je nazočne s podacima da u svijetu trenutačno djeluje 187 hrvatskih katoličkih župa, misija, centara i zajednica, od čega je više od polovine u Njemačkoj. Dr. Markić istaknuo je i kako postoji stalna potreba za vjerničku skrb o iseljenicima te održavanjem starih župa i misija, kao i za otvaranjem novih, primjerice u Dublinu, gdje se u novije vrijeme nalazi brojnije hrvatsko iseljeništvo.

Spominjući izazove, pojasnio je kako hrvatske katoličke misije imaju ulogu očuvati katolički i hrvatski identitet, pri čemu je važno vidjeti kako se Evanđelje utjelovljuje u kulturu, te da je vjera u velikoj mjeri vezana uz identitet. Poznavajući situaciju među hrvatskim iseljeništvom, sve probleme i izazove s kojima se susreću, prenio je dojmove brojnih iseljenika koji su rekli kako im je važno da mogu imati misu i da mogu moliti na svom materinjem jeziku, za što je potreban veliki broj svećenika i redovnika i u hrvatskom iseljeništvu koji će skrbiti o njihovu dušobrižništvu.
Nakon oba izlaganja uslijedio je razgovor koji je moderirao Cvijin, a nazočni su pokazali veliki interes za ovu aktualnu temu.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Crkva u svijetu

Još iz rubrike: