Međunarodni dan ljudskih prava - Glad u svijetu ponovno u porastu

U prigodi Svjetskoga dana posvećenoga toj temi, Ujedinjeni će narodi u Parizu pokrenuti kampanju za utvrđivanje poštovanja ljudskih prava u svijetu, u vidiku 70. obljetnice deklaracije, koja se obilježava sljedeće godine.

bread-2542308_960_720.jpg
Autor
radiovaticana.va/Laudato/D.T.
Fotograf
pixabay
Objavljeno:
 
10.12.2017 08:42

Nastalu kao odgovor na tragedije Drugoga svjetskog rata i holokausta, Opću deklaraciju o ljudskim pravima potpisali su 10. prosinca 1948. godine u Parizu članovi novonastalih Ujedinjenih naroda. Dokument, preveden na više od 500 jezika, najprevođeniji je u svijetu, a štiti međunarodnu razinu slobode pojedinaca i društvene zaštite.

Riječ je o instrumentu koji je golemom broju ljudi pomogao da postignu veću slobodu i sigurnost, a pomogao je također u sprječavanju kršenja prava, u postizanju pravednosti te jačanju zakona o ljudskim pravima na nacionalnoj i međunarodnoj razini – napisao je u svojoj poruci glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda Antonio Guterres. 

U prigodi Svjetskoga dana posvećenoga toj temi, Ujedinjeni će narodi u Parizu pokrenuti kampanju za utvrđivanje poštovanja ljudskih prava u svijetu, u vidiku 70. obljetnice deklaracije, koja se obilježava sljedeće godine.

- U ovom je razdoblju nedostatak temeljnih ljudskih prava sve češće povezan sa sve većom gladi koja je posljedica ratova u Siriji i u afričkim zemljama kao što su Južni Sudan, Srednjoafrička Republika i područje na kojemu djeluju islamski teroristi Boko Harama. Ta povezanost ljudskih prava s glađu, i ljudskih prava s ratovima, krajnje je zabrinjavajuća. Nažalost, glad je u svijetu ponovno u porastu, nakon dugog razdoblja stalnoga pada, osim toga, pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, ali i uvjetima, primjerice, što se tiče pravednosti, kao što su samovoljna zatvaranja, pogubljenja bez sudskog postupka, zatvorski uvjeti… sva ta prava nisu zajamčena, posebice u ratnim prilikama

Jedna studija, koju je nedavno objavio FAO, pokazuje da je više glad razlog tih neočekivanih velikih migracijskih kretanja, nego rat, s svako kršenje ljudskih prava na neki način najavljuje veliki migracijski tijek. U 12. i 13. članku Opće deklaracije jasno je zaštićeno pravo osobe da napusti i da se vrati u vlastitu zemlju, kao i pravo da dobije azil u drugim zemljama u slučaju progona. Međutim, 250 milijuna migranata u svijetu i 65 milijuna izbjeglica i prognanika lišeno je onoga na što imaju pravo u skladu s međunarodnim obvezama. 

- Na neki se način želi zatvoriti oči pred tom stvarnošću osim kada ti ljudi dođu k nama u vrlo velikom broju, i ilegalnim putom u smislu da zbog nas postaju ilegalni, jer im ne omogućavamo sigurne humanitarne kanale ili koridore. U tom bi smislu odlučujuća trebala biti uloga politike u zaštiti osobe i ljudskoga dostojanstva. Iskustvo nam govori da rad u svrhu međunarodne solidarnosti, zaštite pravâ, prihvata migranata, ako se u prvom trenutku možda rasipa malo energije, dugoročno, međutim, obogaćuje doista sve, i to općenito, ali i na kulturalnom i gospodarskom planu. Stoga, prihvat, solidarnost i zaštita pravâ nije samo naredba, uputa etičkoga, moralnoga obilježja, nego su oni za dalekosežnu politiku također uputa koja može doista dovesti do općega dobra – istaknuo je na kraju zamjenik ravnatelja Talijanskoga Caritasa.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Crkva u svijetu

Još iz rubrike: