Po biskupskom ređenju najstariji biskup u hrvatskom narodu, banjolučki rezidencijalni biskup mons. Franjo Komarica u banjolučkoj katedrali je svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja 2018 godine svečanom koncelebriranom Misom zahvalio Bogu na 32 godine svoje biskupske službe. S njim su koncelebrirali pomoćni biskup mons. Marko Semren i još šestorica svećenika, njegovih bliskih suradnika. Na Misi je sudjelovalo dvanaest redovnica te više desetina vjernika-laika.

Na početku Mise biskup Komarica je zahvalio Bogu i Kristovom namjesniku na zemlji svetom papi Ivanu Pavlu II. za 'izuzetnu milost i povjerenje' koje je dobio uvrštavanjem u dvije tisuće godina dugi niz nasljednika Kristovih apostola. Zahvalio je nazočnima za njihove molitve i dragocjenu pomoć u dosadašnjem obnašanju odgovorne crkvene službe. Podsjetio je da istog dana slave godišnjice biskupskog posvećenja i sadašnji vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić i njegov pomoćni biskup Pero Sudar, te je nazočne pozvao na molitvu i za njih.

U propovijedi je biskup Komarica najprije na temelju svetopisamskih tekstova protumačio jedinstvenu ulogu utjelovljenog Sina Božjega, kao Spasitelja svih naroda i ljudi. Pojasnio je i nekoliko odlikovanja od strane istoga Krista svih kršćana kao onih sretnika koji su, prepoznavši u Isusu Kristu svoga Spasitelja dobili zadaću da budu vjerodostojni svjedoci i suradnici u Kristovom spasiteljskom djelu.

Prisjetio se i svoga biskupskog ređenja nad grobom apostolskog prvaka sv. Petra u Rimu, po rukama velikog i svetog pape Ivana Pavla II. S njim su zaređena još šestorica biskupa iz Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije i Europe.

Papa im je na ređenju stavio na srce da pomažu narodima u njihovoj vjernosti kršćanskoj baštini. Osvrnuvši se na izuzetno dramatičnu situaciju u svojoj biskupiji tijekom proteklih tri desetljeća, biskup Franjo je usporedio vrijeme Isusova rođenja i tadašnje ljude koje spominju evanđeoska izvješća sa sadašnjim vremenom i ponašanjem naših suvremenika prema Kristu i njegovim vjernicima u našoj zemlji, ali i na mnogim drugim mjestima diljem svijeta. Zahvalio je i ovaj put Bogu, što su katolici njegove biskupije, dokazano miroljubivi, fizički iskorijenjeni iz svojih župa od strane suvremenih 'Heroda' ali se, ni daleko od rodnog kraja, nisu odrekli svoje kršćanske baštine i svoga katoličkog identiteta.

Podsjetio je kako se za mirotvorstvo članova banjolučke biskupije saznalo čak i u dalekoj Koreji, odakle je točno prije godinu dana stigla brojna crkvena delegacija, na čelu s nadbiskupom i kardinalom iz Seula te zamolila biskupa i sve članove banjolučke biskupije da im se pridruže u molitvi 'za mir na korejskom poluotoku – između Sjeverne i Južne Koreje'. Ovih dana je javljeno da su i Jordanci na Bliskom Istoku oduševljeni mirotvorstvom članova banjolučke biskupije te prevode na arapski jezik knjigu o ratnoj i poratnoj drami banjolučkih katolika, nakon što su osim četiri hrvatska izdanja tu knjigu preveli s njemačkog originala Francuzi, Poljaci i Englezi.

Biskup Komarica je obodrio sve da ostanu i ubuduće otvoreni poticajima Božjega Duha u ostvarivanju onih nauma koje Krist ima s njima. Po završetku Misnog slavlja upriličen je skroman domjenak za sve prisutne.