"Hrvatska vlada je za obnovu izdvojila ukupno dva milijuna kuna i stoga smo i pozvali premijera Milanovića kao glavnog govornika i on je naš poziv i prihvatio", rekao je za Hinu fojnički gvardijan fra Nikica Vujica.

Obnova muzeja trajala je punih 14 godina i podrazumijevala je podizanje potpuno nove zgrade uz samostan jer je raniji muzejski prostor bio toliko oštećen da ga se moralo u cijelosti srušiti.

"Mi sada u najboljim mogućim uvjetima možemo čuvati ogromno blago kojega posjedujemo", rekao je fra Nikica podsjećajući kako su cjelokupni muzejski postav, baš kao i sama zgrada samostana, zbog svoje vrijednosti pod zaštitom države.

Uz hrvatsku vladu drugi najveći donator bila je vlada Federacije BiH, a velikim prilozima pomogla je i Turska.

Povijest franjevaca u Fojnici datira iz 14. stoljeća, a današnji samostanski muzej i knjižnica od svih u BiH čuvaju najveći broj spisa iz osmanskog razdoblja u cijeloj zemlji.

No, fojnički samostan vjerojatno je najpoznatiji po dokumentu iz 15. stoljeća kojim je tadašnji turski sultan Mehmed el Fatih Osvajač zajamčio franjevcima pravo da i nakon pada Bosanskog kraljevstva mogu ostati u toj zemlji i propovijedati svoju vjeru.

Dokument pod nazivom Ahdnama ishodio je tadašnji franjevački poglavar u Bosni, kustod fra Anđeo Zvizdović, koji se u svibnju 1463. izravno sastao s osmanskim vladarom kako bi, u gotovo beznadnoj situaciji nakon poraza bosanske vojske i pogubljenja kralja Stjepana Tomaševića, od novih turskih vlasti kroz pregovore dobio jamstva za opstanak kršćanske zajednice.

Fra Anđeo je od sultana Mehmeda II. dobio ne samo takva obećanja, nego i dopuštenje da franjevci mogu djelovati diljem tadašnjeg Osmanskog carstva.

Uz Ahdnamu, za koju se danas drži kako je nakon osmanske okupacije zapravo zajamčila opstanak Hrvata na teritoriju današnje BiH, franjevački muzej u Fojnici čuva i originalni svileni plašt kojim je sultan ogrnuo fra Anđela.

U autentičnost Ahdname nema nikakvih sumnji jer su fratri 2013. godine od zagrebačkog instituta "Ruđer Bošković" zatražili stručnu analizu kako bi se još jednom provjerilo je li riječ o originalnom dokumentu.

Fra Nikica je istaknuo kako je analiza potvrdila da je papir na kojemu je ispisan glavni dio teksta doista iz 15. stoljeća, dok je tzv. tugra ili zaglavlje Ahdname napisano na papiru koji je datiran nekih 150 godina kasnije.

Komentirajući značenje Ahdname, gvardijan Vujica ističe kako je riječ o dokumentu koji zorno svjedoči o mudrosti fra Anđela Zvizdovića u teškim vremenima.

"Time je prekinut nastavak izgona kršćanske zajednice", istaknuo je fra Nikica dodajući kako je time zajamčena i sloboda ispovijedanja vjere, ali i imovina i sigurnost fratara.

"Iako su franjevci, kao i svi drugi kršćani na području današnje BiH, tijekom osmanske vladavine ipak povremeno bili metom napada i progona, to nije umanjilo značenje dokumenta što ga je potpisao Mehmed Osvajač jer je on pokazao da je uz mudrost i uzajamno poštivanje suživot moguć", rekao je fra Nikica.

Fojnički samostan danas čuva i brojne druge povijesne spise. Samo u fundusu onoga što se smatra starim knjigama u Fojnici je pohranjeno više od deset tisuća naslova iz područja teologije, matematike, fizike, kemije, zemljopisa, medicina, jezikoslovlja, civilnog i crkvenog prava, psihologije, glazbe i liturgije. Kao posebna rijetkost izdvaja se Biblija stara 400 godina u tri velika sveska, napisana na arapskom jeziku.

Stalni postav samostanske galerije slika sadrži pak 239 umjetničkih djela.