Armenskom narodu želim pravednost i mir, a Europi da nakon Brexit-a ponovno pronađe novo jedinstvo – kazao je, među ostalim, papa Franjo u opširnom razgovoru s novinarima tijekom leta na povratku s apostolskoga pohoda Armeniji.

Govorilo se o brojnim temama, od ekumenskih odnosa do nazočnosti Pape emeritusa u Vatikanu, od ustanovljenja povjerenstva o đakonisama do odluke da upotrijebi riječ 'genocid' za pokolj počinjen nad Armencima u prošlom stoljeću.

- U Argentini, kada se govorilo o istrjebljenju Armenaca, uvijek se rabila riječ 'genocid'. Nisam poznavao druge riječi – rekao je papa Franjo, zadovoljavajući tako znatiželju novinarâ koji neizbježno žele znati razloge uporabe riječi koja je tabu, a koja je uvijek u središtu pitanjâ kada je riječ o mnoštvenom pokolju Armenaca početkom XIX. stoljeća, i o turskoj odgovornosti za to.

Objasnivši kako je došao iz Argentine poznajući samo tu riječ te je tek u Rimu čuo izraze ''veliko zlo'' i ''strašna tragedija'', Papa je objasnio kako mu je rečeno i da je riječ ''genocid'' uvredljiva.

Ali, uz moju povijest povezanu s tom riječju, i nakon što sam je prošle godine javno izrekao u Svetom Petru, čudno bi zvučalo da nisam upotrijebio istu riječ. Tada sam, međutim, želio istaknuti nešto drugo: da su u tom genocidu, kao i u druga dva (sc. Hitlerov i Staljinov, op.ur.), velike međunarodne sile gledale na drugu stranu – istaknuo je Papa.

Kamen i nježnost

Govoreći o Armencima papa Franjo je istaknuo njihovu hrabrost i stoljetnu kršćansku vjeru, sposobnost da ne izgube nježnost i ljepotu umjetnosti, i to u životu punom kamenih križeva.

- Želim tom narodu pravednost i mir – kazao je Papa te dodao kako zna da mnogi rade na tome, spomenuvši pritom govor armenskoga Predsjednika koji je imao hrabrosti reći 'dogovorimo se, oprostimo i gledajmo na budućnost'.

- Velika je to hrabrost! – naglasio je Papa.

Brexit, jedinstvo i sukob

Nije izostao ni Papin komentar o vrlo aktualnoj temi, o Brexit-u. Na pitanje novinara je li zabrinut činjenicom da izlazak Ujedinjenoga Kraljevstva može dovesti do raspadanja Europe i eventualno do rata, Papa je kazao da valja dobro razmotriti te secesionističke težnje, kako bi se izbjegla opasnost od ''balkanizacije'' kontinenta. Rat se u Europi već vodi!

Papa je kazao kako vlada osjećaj podjele, i to ne samo u Europi nego i unutar samih država, naglasio je te spomenuo Kataloniju i Škotsku.

Sveti Otac je poručio kako je jedinstvo uvijek iznad sukoba te kako zemljama Unije treba dati više neovisnosti i slobode.

Dijalog pravoslavnih

Opširno se govorilo o ekumenskim temama, a među prvima je bio Svepravoslavni sabor na Kreti, na kojemu, nakon više desetljeća priprave, neke Crkve, među kojima i Moskovski patrijarhat, nisu sudjelovale. Međutim, Papa ima pozitivno mišljenje.

- Sama činjenica da su se te autokefalne Crkve sastale, u ime pravoslavlja, kako bi se pogledale u lice, zajedno molile, razgovarale (…) već je to vrlo pozitivno. Zahvaljujem Gospodinu na tomu. Sljedeći će ih put biti više – kazao je Papa.

Luther

Jedno se pitanje odnosilo na 500. obljetnicu protestantske reforme, kojom prigodom će Papa za četiri mjeseca otputovati na proslavu u Švedsku.

- Luther? Mislim da njegove namjere nisu bile pogrješne. Možda neke metode nisu bile ispravne. Ipak, Crkva ima svoj dio odgovornosti u postupku koji je potaknuo reformu - rekao je Papa.

Papa je naglasio kako je Crkvi je bilo korupcije, svjetovnosti, privrženosti novcu i moći zbog čega je Luther prosvjedovao.

- Osim toga, bio je inteligentan pa je učinio korak naprijed objašnjavajući zašto to čini. I danas luterani i katolici, protestanti i svi, svi se slažemo oko nauka o Opravdanju; u toj tako važnoj stvari on nije pogriješio (…) Danas je dijalog vrlo dobar, a onaj dokument o Opravdanju, mislim da je jedan od najbogatijih i najdubljih ekumenskih dokumenata – kazao je Sveti Otac te dodao kako je istina da ima podjela, ali one ovise i o Crkvama.

Crkva koja traži oprost

Što se tiče poštovanja homoseksualaca, teme koju je potaknula jedna nedavna tvrdnja kardinala Marxa, papa Franjo je istaknuo kako nitko ne može biti sudac takvim osobama, te spomenuo Katekizam katoličke Crkve koji poziva da se te osobe poštuju i pastoralno prate.

- Mislim da Crkva, ne samo da se treba ispričati, kako je rekao onaj kardinal 'marxist' [kardinal Marx], osobi koja je gay, koju je uvrijedila, nego se treba ispričati i siromašnima, ženama i djeci koje se iskorištava za rad; treba se ispričati zato što je blagoslovila mnogo oružja. Crkva se treba ispričati (…), i kada kažem 'Crkva' mislim na kršćane, jer Crkva je sveta, a mi smo grješnici. Kršćani se trebaju ispričati zato što nisu popratili brojne odluke, i brojne obitelji – dodao je Papa.

Samo je jedan Papa

Sveti je Otac, između ostalog, potvrdio kako na radnom stolu ima pretpostavku jednoga istraživačkog povjerenstva za ustanovljenje đakonisa u Crkvi, te da će tijekom posjeta Auschwitzu, sljedećega mjeseca, poći na to mjesto užasa bez govora, samo s molitvom u tišini.

Na kraju je, svojom uobičajenom simpatičnošću, govorio o Benediktu Šesnaestom. On je hrabrošću, i molitvom, a i uz znanost, uz teologiju odlučio otvoriti vrata prema bivšemu papinstvu, i mislim da je to dobro za Crkvu.

- Ali, samo je jedan Papa. On je za mene (…) mudri djed, čovjek koji mi svojom molitvom čuva leđa. Nikada neću zaboraviti govor koji je izrekao 28. veljače pred nama kardinalima: 'Među vama je sigurno moj nasljednik. Obećavam poslušnost', i to je učinio – kazao je papa Franjo.