Prikazanje Blažene Djevice Marije, Gospa od Zdravlja

Blagdan je Prikazanja Marijina u Hramu – događaja kad se Gospa prikazala nebeskom Ocu i potpuno mu se predala, odlučivši staviti na raspolaganje Ocu cijelo svoje biće. Postala je tako posuda duhovna i time nas je izliječila. Njezino tijelo doskora će biti mjestom utjelovljenja Božjeg Sina Isusa – po Duhu Svetomu će začeti i svijetu donijeti otkupitelja i ozdravitelja.
ponedjeljak, 21. studenog 2016. u 10:53

„Gospa je bila sazrijevala pred Bogom i ljudima.“ J.A. Loarte (Opus Dei)

Blagdan je Prikazanja Marijina u Hramu – događaja kad se Gospa prikazala nebeskom Ocu i potpuno mu se predala, odlučivši staviti na raspolaganje Ocu cijelo svoje biće. Postala je tako posuda duhovna i time nas je izliječila. Njezino tijelo doskora će biti mjestom utjelovljenja Božjeg Sina Isusa – po Duhu Svetomu će začeti i svijetu donijeti otkupitelja i ozdravitelja.

Djetinstvu presvete Marije potpuno je nepoznato. Kršćani su, međutim, željeli detaljnije upoznati Gospin život. Premda evanđelja o njoj šute do Navještenja, popularna pobožnost, nadahnuta u različitim dijelovima Starog i Novog zavjeta, iznosi neke jednostavne pripovijetke koje su kasnije bile preuzete u umjetnosti, poeziji i kršćanskoj duhovnosti o tim događajima.

Jedna od ovih epizoda, a najčešće spominjana jest Prikazanje Blažene Djevice Marije. Marija je ponuđena Bogu od svojih roditelja Joakima i Ane u jeruzalemskom Hramu; isto je i druga Ana, majka proroka Samuela, ponudila svog sina za Božju službu u svetohraništu gdje se pokazivala njegova slava (cfr. 1 Sam1, 21-28). Isto je bilo godinama poslije. Marija i Josip nosili su nedavno rođenog Isusa u Hram kako bi ga prikazali Gospodinu (cfr. Lk 2, 22-38).

Povijest tih godina Gospina života, prenesene su tradicijom. Prvi napisani tekst koji upućuje na tu epizodu, o kojem ovise brojna svjedočanstva i kasnije tradicije, jest Jakovljevo protoevanđelje, apokrifni tekst iz 2. stoljeća, dakle tekst koji ne pripada knjigama koje su napisane inspiracijom Duha Svetoga, ali to ne znači da neki dijelovi tih tekstova nisu točni. Crkva je uključila tu epizodu u liturgiju: prvo u Jeruzalemu, gdje je godine 543. bila posvećena bazilika sv. Mariji Novoj, u spomen na njezino prikazanje, i poslije u 14. stoljeću kada se blagdan proširio po Zapadu uzimajući 21. studenog za blagdan Gospina prikazanja u Hramu.

Sve je u Djevice Marije bilo orijentirano prema presvetom čovještvu Isusa Krista, istinskom Hramu Božjem. Blagdan njezina prikazanja izražava tu isključivu pripadnost Naše Gospe Bogu, potpuno predanje njezine duše i tijela otajstvu spasenja, koje je otajstvo približavanja Stvoritelja stvorenju.
Blagdan Prikazanja Marijina u Hramu – događaja kad se Gospa prikazala nebeskom Ocu i potpuno mu se predala, odlučivši staviti na raspolaganje Ocu cijelo svoje biće. Postala je tako posuda duhovna i time nas je izliječila. Njezino tijelo doskora će biti mjestom utjelovljenja Božjeg Sina Isusa – po Duhu Svetomu će začeti i svijetu donijeti otkupitelja i ozdravitelja.

U južnim krajevima Hrvatske, blagdan Prikazanja Marijina u Hramu slavi se i kao Gospa od Zdravlja. Taj naziv potječe iz Mletačke republike, iz vremena kad je u 16. stoljeću harala kuga. Mletački Senat molio je zagovor Gospe i učinio zavjet da će joj podići crkvu, ako kuga prestane. Zaista, kuga je stala, a vjernici su Gospi izvršili zavjet sagradivši prekrasnu crkvu Madonna della Salute u Veneciji. Iz Mletačke republike štovanje se proširilo na naše krajeve.

Među zadarskim crkvama, smjestila se i Crkva Gospe od Zdravlja. Crkva je izgrađena 1582. godine, a 1703. prigrađeni su joj jednobrodni prostor i zvonik. U njoj se čuvala slika Gospe od Kaštela koju je naslikao Blaž Jurjev Trogiranin u XV. stoljeću.  Danas je ta slika u stalnom postavu izložbe crkvene umjetnosti Zadra. U Drugom svjetskom ratu bila je potpuno razorena, te je preostao samo zvonik i malo svetište. Obnovljena je u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, vrijednom donacijom mons. Simeona Duce, koji je u njoj i pokopan.

Crkva se nalazi pred perivojem Gospe od Zdravlja. Sam prostor već perivojski odiše posebnom mirnoćom, pa kao da svakom štovatelju Gospe od Zdravlja pruža još malo potrebnog mira da bez ikakve užurbanosti uđe na misu ili molitvu. Crkva generacijski uživa ugled i omiljena je među Zadranima, ali i zaljubljenicima u Zadar. Mnogi, među kojima sam i ja baš tu po zagovoru Gospe od Zdravlja i molitvama koje upućujem svake godine u toj crkvi zadobih mnoge pomoći za svoje zdravlje. Redovito zahvaljujem, svako ljeto već desetak godina. Osjećaj uvijek isti... prođem stazicom i dalje prema Obali Petra Krešimira i osjećam se dobro, jer to je Dobra Majka zagrlila i mene i taj zagrljaj je iste one topline i čistoće srca kojeg pamtim iz djetinstva pa sve ove dane, kao zagrljaj moje mame Mirjane. Duboki osjećaji i potpora i vjera za svaki korak života, za dalje. 

Izvor: Vesna Jurić Rukavina

Da biste komentirali, prijavite se.