- Na početku ove Nove godine, upućujem srdačne želje mira narodima i zemljama svijeta, šefovima država i vlada, te vjerskim, građanskim i društvenim vođama. Mir želim svakom muškarcu, ženi i djetetu te molim da nam sličnost i priličnost Bogu u svakoj osobi, omogući da priznamo jedni druge za svete darove obdarene neizmjernim dostojanstvom. Osobito u situacijama sukoba, neka se  ovo naše "najdublje dostojanstvo" poštuje i nenasilje postane našim aktivnim načinom života – poručio je papa Franjo u poruci, u prigodi 50. Svjetskoga dana mira.
 
Prisjetio se riječi blaženog pape Pavla VI.
 
- U prvoj poruci, blaženi papa Pavao VI. obratio se svim ljudima, a ne samo katolicima, s krajnjom jasnoćom: 'Mir je jedini pravi smjer ljudskog napretka, a ne tenzije uzrokovane ambicioznim nacionalizmima, niti nasilnim osvajanjima, kao ni represijama koje služe kao uporište lažnog građanskog reda.' Pozivajući se na encikliku Pacem in terris svoga prethodnika sv. Ivana XXIII., veličao je 'smisao i ljubav prema miru, utemeljenima na istini, pravednosti, slobodi i ljubavi'. U posljednjih 50 godina, ove riječi nisu ništa izgubile od svog značaja i hitnosti – kazao je Papa.
 
Poruku je prožeo promišljanjem o nenasilju kao ''stilu politike za mir''.
 
- Molim Boga da nam svima pomogne nenasilje usaditi i kultivirati u našim najosobnijim mislima i vrednotama. Neka milosrđe i nenasilje određuju način na koji postupamo jedni prema drugima: pojedinačno, u društvu, kao i u međunarodnom životu. Kada su žrtve nasilja u stanju oprijeti se kušnji osvete, one većinom postaju vjerodostojnim promicateljima nenasilnog mirotvorstva. U većini lokalnih i uobičajenih situacija te na međunarodnom poretku, neka nenasilje postane zaštitnim znakom naših odluka, naših odnosa i djelovanja, kao i samoga političkog života, u svim njegovim oblicima – poželio je Papa.
 
 
Slomljenost svijeta
 
Dok je prošlo stoljeće upoznalo razornost dvaju smrtonosnih svjetskih ratova, prijetnje nuklearnim ratom, kao i veliki broj drugih sukoba, danas se nažalost, kao sudionici nalazimo u stravičnom svjetskom ratu koji se vodi u dijelovima. Znamo da to nasilje u dijelovima, različitih vrsta i razina, nanosi velike patnje: ratovi u različitim zemljama i kontinentima; terorizam, organizirani kriminal i nepredvidivi čini nasilja; zlostavljanje selilaca i žrtava trgovine ljudima te uništavanje okoliša. Gdje će nas to dovesti? Može li se nasiljem postići bilo koji cilj trajne vrijednosti? Ili to samo vodi do odmazde i ciklusa smrtonosnih sukoba koji koriste samo malobrojnim "gospodarima rata"? – pita se Sveti Otac.
 
Naglašava kako se nasilje nasiljem neće zaustaviti.
 
- Nasilje nije lijek za slomljenost svijeta. Borba protiv nasilja nasiljem, u najboljem slučaju vodi prisilnim seljenjima i nanosi ogromno trpljenje, jer su ogromne količine resursa preusmjerene na vojne ciljeve i daleko su od svakodnevnih potreba mladih, obitelji u teškoćama, starijih i nemoćnih osoba te velike većine ljudi u svijetu. U najgorem slučaju, to može dovesti do fizičke i duhovne smrti mnogih, ako ne i svih ljudi – rekao je.
 
 
Dobre vijesti
 
-  Isus je i sam živio u nasilnim vremenima. Ipak, učio je da je prava bojišnica, gdje se nasilje i mir susreću – ljudsko srce - jer "iznutra, iz ljudskoga srca, izviru zle namjere" (Mk 7, 21). Ali Kristova poruka, u tom smislu nudi radikalno pozitivan pristup. On je nepogrešivo propovijedao Božju bezuvjetnu ljubav, koja prihvaća i oprašta. Učio je svoje učenike da ljube svoje neprijatelje (Mt 5, 44) i okrenu drugi obraz (Mt 5, 39).
Kad je zaustavio tužitelje koji su htjeli kamenovati ženu uhvaćenu u preljubu (Iv 8, 1-11) i kada je u noći, uoči svoje smrti, rekao Petru da zadjene mač svoj u korice (Mt 26, 52), Isus je označio put nenasilja. Hodio je tim putem do samoga kraja, do križa, gdje je postao našim mirom i okončao neprijateljstvo (usp Ef 2, 14-16). Tko prihvati Isusovu Radosnu vijest, u stanju je priznati nasilje u sebi i po Božjoj milosti, iscijeliti se, postati zauzvrat instrumentom pomirenja. Prema riječima svetog Franje Asiškog: 'Kao što mir navješćujete ustima, imajte još veći mir u svojim srcima' – pozvao je Sveti Otac.
 
Da bismo i danas bili istinski sljedbenici Isusovi, trebamo uključiti i prigrliti njegovo učenje o nenasilju, smatra Papa.
 
- Kao što je moj prethodnik Benedikt XVI. primijetio, učenje 'je realno jer uzima u obzir da u svijetu postoji previše nasilja, previše nepravde, te da se stoga to stanje ne može prevladati, osim ako joj se suprotstavimo s većom ljubavlju i dobrotom. To "više" dolazi od Boga' – napominje Papa.
 
Nastavio je riječima svoga prethodnika.
 
- On će naglasiti da: 'Za kršćane, nenasilje nije samo taktičko ponašanje, nego čovjekov način opstojnosti, stav onoga koji je tako uvjeren u Božju ljubav i moć, da se on ili ona ne boji uhvatiti u koštac sa zlom, oružjem same ljubavi i istine. Ljubav prema neprijatelju jezgra je ''kršćanske revolucije'''. Evanđeoska zapovijed ljubavi prema svojim neprijateljima (Lk 6:27) 's pravom se smatra Velikom kartom kršćanskog nenasilja. Ono se ne sastoji u podlijeganju zlu..., nego u tome da se na zlo, odgovori dobrom (usp Rim 12: 17-21), a time da se i raskinu lanci nepravdi' – piše u svojoj poruci, za 50. Svjetski dan mira Sveti Otac.