Sveti Josip - zaštitnik Crkve i domovine Hrvatske

Blagdan sv. Josipa, Djevičina zaručnika, Isusova poočima i zaštitnika Katoličke crkve slavi se 19. ožujka. Poštuje ga se kao brižnog čuvara, skrbnika i oca najsvetije obitelji čiju veličinu otkrivaju sveti Oci i kasnije teolozi i duhovni pisci. Koliko je sveti Josip blizak vjernicima, svjedoči i to da je samo karmelski red krajem 18. stoljeća imao više od 150 crkvi posvećenih sv. Josipu.
utorak, 19. ožujka 2013. u 07:56

Blagdan sv. Josipa, Djevičina zaručnika, Isusova poočima i zaštitnika Katoličke crkve slavi se 19. ožujka. Poštuje ga se kao brižnog čuvara, skrbnika i oca najsvetije obitelji čiju veličinu otkrivaju sveti Oci i kasnije teolozi i duhovni pisci.

U Protokolu Hrvatskoga sabora za 9. i 10. lipnja 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst: 'Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.' Štovanju svetoga Josipa u Hrvatskoj osobito su pridonijeli oci isusovci. Njihovo sjemenište sv. Josipa za siromašne đake na Griču u Zagrebu, bilo je zorno svjedočenje svečeve brige za siromašne.

Koliko je sveti Josip blizak vjernicima, svjedoči i to da je samo karmelski red krajem 18. stoljeća imao više od 150 crkvi posvećenih sv. Josipu. Od crkvi na hrvatskom govornom području posvećenih sv. Josipu spomenimo onu u Zagrebu na Trešnjevci, podignutu zalaganjem kardinala Alojzija Stepinca, pa onu u Sarajevu na Marindvoru i u Zenici, sagrađene zalaganjem nadbiskupa Ivana Evanđelista Šarića. Crkva na Dubovcu u Karlovcu podignuta je zalaganjem mons. Marijana Radanovića, a posvetio ju je kardinal Franjo Šeper. Ne samo današnji dan, nego i čitav mjesec ožujak posvećen je sv. Josipu, vjerojatno zato što ovaj svetac uz Isusa i Mariju zauzima najpovlaštenije mjesto u povijesti spasenja.

U Svetom pismu nema puno mjesta gdje se Josip spominje, ali ipak su to važna mjesta za Isusov zemaljski život. Zbog toga su se množili apokrifi, ali su crkveni oci znali otkriti pravu ulogu svetog Josipa i razlučivati bitno od nebitnoga. Razvoju teologije o sv. Josipu pridonijela je franjevačka škola. Tako sv. Bonaventura veliča sv. Josipa kao savršen uzor pobožnosti prema Isusu i Mariji.

Sv. Bernardin Sijenski u jednom govoru čak spominje tjelesno uskrsnuće sv. Josipa i njegovo uznesenje na nebo. U povijesti je zabilježeno mnoštvo štovatelja sv. Josipa, a veće štovanje započelo je sredinom 9. stoljeća. Brojna su svetišta u kojima se vjernici utječu zagovoru sv. Josipa. Sv. Josip zaštitnik je i mnogih redovnika.

Izvor: Laudato

Da biste komentirali, prijavite se.
Najčitanije
    [Error loading the WebPart 'najcitanijeRubrikaClanak' of type 'queryrepeater']
    [DbPathProvider.GetFileContent]: Zone 'svijet' not found.