Na konferenciji su govorili predsjednici BK BiH kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, i mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski.

Obraćajući se nazočnim novinarima kardinal Puljić pojasnio je da se zajedničko zasjedanje dviju biskupskih konferencija održava jednom godišnje i to naizmjenično na prostoru Hrvatske i BiH. Pojasnio je da se na tim skupovima već tradicionalno razgovara o temama od zajedničkog interesa kao što je pitanje hrvatske inozemne pastve ili zajednička briga oko Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu gdje studiraju i stanuju svećenici iz domaćih biskupija. Kazao je da je jedna od tema razmatranja svakako i nedavno završeni Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini tijekom kojeg Crkva u Hrvatskoj podupire Crkvu u BiH. Spomenuo je da jedna od tema zajedničkog razmatranja i martirologij tj. sačinjavanje popisa mučenika ubijenih tijekom Drugog svjetskog rata ili poraća iz mržnje prema vjeri. Među ostalim temama zasjedanja spomenuo je razgovor o temeljnom dokumentu za formaciji budućih svećenika "Ratio fundamentalis" kao i da dvije Biskupske konferencije povezuje isto jezično područje u liturgiji.

Nadbiskup Želimir Puljić u svom obraćanju novinarima kazao je da je ovaj zajednički susret ljudske i duhovne naravi "jer mi, kao pastiri pojedinih mjesnih Crkava, otvoreno govorimo o sadašnjim našim planovima, poteškoćama pa i djelima, i, kad s bratom podijeliš svoje poteškoće i probleme, onda ti je puno lakše".

Nadovezujući se na riječi kardinala Puljića o zajedničkim temama ovog godišnjeg njihova susreta, dodao je da članovi dvaju Biskupskih konferencija rado dolaze u Sarajevo "braći našoj s kojima dijelimo i zajedničku brigu". Pozdravio je predstavnike medija te izrazio radost da može ovom prigodom informirati predstavnike medija o ovom zasjedanju kako bi oni mogli dalje informirati one koji ih prate.

Na zamolbu da prokomentira pitanje ratificiranja Istanbulske konvencije u Hrvatskoj, nadbiskup Puljić je kazao da su se biskupi već u dva navrata očitovali o predmetu rodne ideologije koja je, kako je kazao, u pozadini Istanbulske konvencije, te podsjetio da su biskupi izdali poslanicu "Muško i žensko stvori ih" za koju je pojasnio da sadrži jasan stav i kritiku Crkve o toj ideologiji.

Podsjetio je da su biskupi nedavno objavili i pismo koje se jednim dijelom odnosi i na to, a u kojem jasno stoji da biskupi ne prihvaćaju neke stavove izrečene u Konvenciji, ali da "svim srcem" podupiru ostale dijelove Konvencije koji se odnose na zaštitu ugroženih, na sprečavanje manipulacije i iskorištavanja osobito žena, djece, ali i svakog čovjeka.

Upitan je li je razočaran što nije bilo značajnih reakcija domaćih i međunarodnih političkih predstavnika na istup u medijima predsjednika RS Milorada Dodika prema biskupu banjolučkom mons. Franji Komarici, kardinal Puljić je odgovorio da je politika "previše oko sebe preokupirana, premalo vodi brigu o čovjeku" te izrazio žaljenje da se u javnosti ovakvim istupima stvara "nezdrava klima". Kazao je da se ne može negirati činjenica da u entitetu RS danas nema 90% katolika koji su tu prije živjeli.

Na zamolbu da se osvrne na problem iseljavanja populacije što opterećuje obje države, BiH i Hrvatsku, nadbiskup Puljić je kazao da je to problem koji je zabilježen i u drugim državama, osobito onima u kojima je prethodno bio komunistički sustav. S tim u vezi kazao je da bi, prema nekim izvorima, broj onih koji su iz Istočne migrirali u Zapadnu Europu od pada komunizma mogao biti i 23 milijuna te izrazio mišljenje da te migracije nisu uvijek ekonomske naravi. Složio se da ljudima treba pomoći i kazao da je čestitao biskupima BK BiH što u svojim govorima uvijek potiču ljude da ostaju ovdje. Izrazio je mišljenje da su i mediji pozvani ulijevati povjerenje, nadu i optimizam na isti način.

Govoreći o istoj tematici kardinal Puljić je dodao da mnogi i ne odlaze jer nemaju posla, već da odlaze i neki koji su i zaposleni jer im je "dodijala ova napeta situacija nepravde, nejednakopravnosti u BiH kojom igraju i domaći političari i svjetski političari. Naglasio je također da Europi i odgovara jeftina radna snaga s ovih područja više nego da se ulaganjem u ovu državu stvore uvjeti da ljudi ne osjećaju potrebu za odlaskom. Izrazio je i zabrinutost da odlazak ljudi može biti i plansko djelovanje kojim se dovršava "ono što rat nije uspio". Dodao je i da susreti dviju konferencija predstavljaju svojevrsno ohrabrenje mjesnim biskupima da ne posustanu iako im se čini da govore uzalud.

Na upit o tome, koliko je bitno da Crkva u Hrvatskoj podupire Crkvu u BiH na putu opstanka, nadbiskup Želimir Puljić je odgovorio da istinska suradnja postoji i da ona nije samo formalna te da biskupi rado dolaze na ove susrete kao i da ne kane odustati od davanje potpore.

Tragom najavljenog znanstveno-stručnog skupa koji će se narednih dana održati u Neumu pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, kardinal Puljić, upitan da prokomentira može li se "rješavanje hrvatskog pitanja" zaključiti bez Hrvata iz Posavine, Sarajeva i drugih dijelova BiH gdje Hrvati nisu većina, kazao je da očekuje da bi, budući da se radi o skupu znanstvene naravi, tu trebali biti zastupljeni svi Hrvati u BiH. Govoreći dalje o samom traženju rješenja, rekao je da tu treba biti korektan. "I oni koji su skrojili ovakvu Bosnu i Hercegovinu po Daytonu, i oni koji su privilegije dobili, trebaju biti pošteni - što žele svome narodu, da priznaju i drugom", poručio je kardinal Puljić.

Upitan može li se govoriti o zabrinutosti za sigurnost biskupa Komarice, s obzirom da ovo nije prvi javni istup protiv njega, kardinal Puljić je kazao kako je jasno da je "politika u stanju napraviti grozne stvari", ali da je uvjeren da to neće biti budući da je biskup Komarica svjetski priznata osoba koja mnogo znači svima.

Jedno od pitanja odnosilo se i na hrvatski martirologij, osobito na poteškoće na koje se nailazi u prikupljanju podataka i da li su oni ideološke prirode. Kardinal Puljić je kazao da su biti dvoje poteškoće u radu: nedostatak svjedoka, budući da su do sada mnogi preminuli, kao i u samom prikupljanju podataka. Naglasio je da se u tome ne ide putem ideologije, nego se istražuje, jesu li ubojstva učinjena iz mržnje prema vjeri te dodao kako je rano govoriti o broju žrtava.