Bazilika sv. Pavla izvan zidina u utorak, 6. studenoga, bila je jedna u nizu postaja sudionicima Nacionalnog hodočašća Hrvata papi Benediktu XVI. Uz grob apostola naroda, sv. Pavla, misno slavlje slavili su vjernici Splitske i Slavonske crkvene pokrajine. Dva misna slavlja na hrvatskom jeziku, s tisuću dalmatinskih i 600 slavonskih hodočasnika, obilježila su utorak u jednoj od četiri patrijarhalne rimske velike bazilike. Središnja tema dviju propovijedi: sv. Pavao kao uzor nove evangelizacije, za koju je potrebna nutarnja promjena i susret s Isusom Kristom.

Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić u propovijedi je govorio o potrebi nutarnje promjene kako bi se moglo vjerodostojno naviještati. Pozvani smo biti evangelizatori onih koji su kršteni, a udaljili su se od svoje vjere, a takve susrećemo i u susjedstvu, a možda i u obitelji. Ne želimo se bojati čak niti onih koji nisu čuli za Isusa Krista, rekao je mons. Barišić i o hodočašću istaknuo:

„Pred nama je, braćo i sestre, ne kratko hodočašće nego ohrabrenje i osvježenje u vjeri za jedan put dostojanstven čovjeka i vjernika, ali on će biti jedino ako želimo shvatiti ovo neizmjerno more ljubavi Božje i ako želimo da ta ljubav Božja zahvati moje srce, ali iskreno. I ako zahvaćen s tom ljubavlju s Isusom Kristom u srcu želim biti nov i graditi novi svijet – svijet spašenih.“

Nakon vjernika Dalmacije, misu su slavili vjernici Slavonije. Njima je nadbiskup đakovačko-osječki Marin Srakić predstavio životni put sv. Pavla, uzora evangelizacije, kako ga je nazvao. Govoreći kako je on radi Krista podnio mučeništvo, pitao je radi čega se danas umire? U Godini vjere moramo se zapitati kakva je naša vjera? Živimo li je komotno, bez spremnosti na prolijevanje krvi? Kršćanstvo, po riječima mons. Srakića, zahvaća svega čovjeka, a taj nam je polet potreban i za novu evangelizaciju.

„Kršteni su kristicirani. Cijela Pavlova teologija sastoji se u tom divnom ali zastrašujućem otajstvu. Kršćanskio ja zahvaća cijeloga čovjeka. To je tajna njegove evangelizacije koju toliko naglašavamo napose u novije vrijeme“, nadodao je.

Nadbiskup je naglasio i što je nova evangelizacija?

„Nije to izmišljanje nečeg novoga nego je to povratak na prvi entuzijazam koje je krenulo od apostola Petra i Pavla i njihovih učenika u prvim stoljećima Crkve. To oduševljenje mora zahvatiti i nas te se to oduševljenje u našim životima mora primijetiti, onda će ljudi prihvatiti našu Riječ i naš život.“

"Ako smo prihvatili Krista i želimo biti vjerni, sačuvajmo tu svijest da nastupamo s Kristom, poput sv. Pavla koji je s njim prošao sve teškoće, do mučeničke smrti u Rimu", zaključio je u Bazilici sv. Pavla nadbiskup Srakić.

Prvi pravi hodočasnički dan u Rimu obilovao je i slavljem sakramenta pomirenja. Mnogi su nam potvrdili kako izvori kršćanstva djeluju poticajno i kako pomireni s Bogom žele prolazili mučeničke putove u Vječnome gradu.

A vjernike raduju i hrvatski tragovi koje nalaze u ovome gradu. Kao zanimljivost spomenimo hrastovinu iz slavonskih šuma koja se nalazi u stropu Bazilike sv. Pavla izvan zidina, dar đakovačkog biskupa Emerika Karla Raffaya. Tijekom popodneva hodočasničke grupe posjećivale su katakombe, najstarije kršćanske spomenike Rima, podzemna groblja u kojima su pokapani prvi kršćani.

Osim Bazilike sv. Pavla izvan zidina, hodočasnici su pohodili i drugu od četiri papinske bazilike, također značajnu za nas Hrvate. Radi se o Bazilici Svete Marije Velike. U njoj su sveta braća, Ćirli i Metod, nadbiskup Srijema, u 9. stoljeću, papi Hadrijanu II. na odobrenje donijeli bogoslužne knjige pisane glagoljicom na staroslavenskom jeziku. Papa ih je odobrio i time ujedno odobrio upotrebu narodnoga jezika u liturgiji. Bilo je to punih 1000 godine prije Drugoga vatikanskog sabora. U Bazilici sv. Marije Velike čuvaju se i posmrtni ostaci sv. Jeronima, preneseni ovdje u 12. stoljeću iz Betlehema. Zanimljivo je također da su u ovoj Bazilici dvojica Hrvata slavili mlade mise 1930. godine - Alojzije Stepinac i Franjo Šeper, i to pred relikvijama betlehemskih jaslica. Hodočasnike Hrvate u Rimu sutra čeka susret s papom Benediktom XVI., što je i središte ovoga nacionalnog hodočašća.

Izvor: Laudato/tp