Na početku govora nadbiskup Puljić pozdravio je Svetog Oca u ime hrvatskih biskupa, kazavši kako su pohod 'Ad limina' započeli s njima da mu očituju radosti, nade i tjeskobe s koja se kao pastiri susreću.

Povijesna prtljaga

- Donosimo, dakle, sa sobom 'svoju povijesnu prtljagu' koja nas ispunja zahvalnošću, kao i 'prtljagu sadašnjosti i budućnosti' koja se predstavlja kao ozbiljan izazov našem pastoralnom radu. Ne kanim se zadržavati dugo na našoj prošlosti. Spomenut ću samo jutrošnje otkrivanje ploče u sakristije bazilike Svetog Petra u nazočnosti kard. Angela Comastrija na kojoj su uklesani neki datumi koji zbore o našem početku pokrštenja iz druge polovice sedmoga stoljeća, kada je papa Ivan IV. poslao opata Martina (641.) da pokupi kosti mučenika. Zatim o blagoslovu Ivana VIII. hrvatskom knezu Branimiru koji je blagoslovio njega i njegov narod. A onda sveti Ivan Pavao II. je, povodom jedanaest stoljeća spomena tih veza hrvatskoga kneza Branimira i Svete Stolice, u bazilici Svetoga Petra služio misu na hrvatskom jeziku (1979.) - kazao je Puljić.

Dobri odnosi između Svete Stolice i Hrvata

Nadodao je kako mramorna ploča vizualno i pismeno govori o 'trajno dobrim odnosima između Svete Stolice, rimskih papa i hrvatskoga naroda'.

- Ta je povezanost dolazila do izražaja posebice u teškom razdoblju hrvatskoga otpora turskim osvajanjima u Europi u 15. i 16. stoljeću. Tim povodom papa Lav X. opisao je Hrvatsku (1519.) kao 'čvrsti štit i predziđe kršćanstva' (scutum saldissimum et antemurale Christianitatis). Istu skrb i brigu Hrvati su osjetili i tijekom Drugoga svjetskoga rata, kao i za vrijeme nedavne borbe za slobodu i neovisnost tijekom Domovinskoga rata. U tom vremenu osjećali smo blizinu Svete Stolice, i posebice utješni glas svetoga Ivana Pvala II. koji nas je tješio, hrabrio i za nas molio, te poticao činiti geste mira i praštanja - rekao je nadbiskup.

Neizbrisivi tragovi ratnih stradanja

Istaknuo je kako Hrvatska i danas trpi posljedice nedavnog rata, koji je ostavio duboke tragove na ekonomskom, te osobito na duhovnom i psihološkom području.

- Posebice među skupinom ljudi koji su preživjeli progon i rušenje svojih obiteljskih domova i sakralnih objekata. Ili pak još uvijek traže svoju braću, roditelje i rodbinu koji su bili odvedeni i pobijeni, a oni ne znaju za njihove grobove - rekao je.

Nadodao je da kao pastiri osjećaju potrebu biti im blizu te dijeliti njihovu tjeskobu kao braća i očevi koji ih tješe, mole za njih i s njima.

'Oprostiti i tražiti oproštenje'

- U isto vrijeme veliki je zadatak i pastoralni izazov pred nama odgajati njihova srca za mirotvorne osjećaje i poticati ih na ono što nam je svima u vrijeme svoga prvoga pastirskoga pohoda tijekom rata poručio sveti Ivan Pavao II.: Oprostiti i tražiti oproštenje. U tom vidu trudimo se ne samo govoriti i poticati vjernike da budu hrabri na putu pomirenja, već i činiti geste blizine s vjerskim poglavarima, posebice s pravoslavnima koji su najbrojnija vjerska zajednica u Hrvatskoj - dodao je Puljić.

Hrvatski vjerski velikani

Puljić je kazao kako su svjesni da se i uz dobru volju i nakanu na njihovom pastoralnom hodu i zadatku često ispriječe poteškoće suvremenih kulturalnih pravaca, kao što su sekularizacija ili relativizam, ali je u tim okolnostima potrebno imati hrabre ljude koji će odvažno svjedočiti za evanđeoske vrijednosti.

- U tomu nam dobro dođu svijetli primjeri naših vjerskih velikana koje je Crkva proglasila svetima i blažima. Tu je sveti Leopold Mandić koji je čitavoga života vjerovao, ispovijedao i prakticirao Božje milosrđe. Tu je i svećenik blaženi Miroslav Bulešić koji je govorio i pisao u svom dnevniku, gledom na neprijatelje Crkve, da je 'njegova osveta praštanje'. Imamo i jednoga mladoga laika, Ivana Merza koji se rodio u Banjoj Luci. Njega su u životu i radu nosile 'tri velike ljubavi': Crkva, euharistija i Papa. Na koncu tu je i blaženi Alojzije Stepinac, nadbiskup i mučenik za kojega je sveti Ivan Pavao II. tijekom beatifikacije (1998.) rekao kako se 'u njegovoj osobi skupila sva tragedija koja pogodila hrvatski narod i Europe kroz tri velika tadašnja zla: fašizam, nacizam i komunizam. Sva četvorica ovih naših narodnih velikana, među njima su dvojica mučenika, živjeli su u teškom dvadesetom stoljeću velikih ideoloških sukoba i 'nepotrebnih klanja' (Benedikt XV.). Usprkos teškim okolnostima oni su pokazali hrabrost svjedočiti riječju i djelom svoju vjernost Bogu Crkvi i posebice ljubav prema Kristovu namjesniku na zemlji, Papi. Njihova vjera, pastirska odanost i brižnost i nama je uzor u našem radu. Na njih se ugledamo i njihov zagovor i pomoć molimo da nas prate pred ovovremenim izazovima i teškoćama - kazao je Svetom Ocu nadbiskup Puljić.

Nadbiskup Puljić dotaknuo se i teme migranata, rekavši kako je 'Hrvatska u nedavnom ratu (1992-1995) imala prigodu primiti oko 663.493 migranata od kojih je iz Hrvatske bilo oko 260.705 , te iz Bosne i Hercegovine oko 402.768'. Istaknuo je kako to iskustvo pomaže da se suvremena kriza lakše prebrodi, a uz to veliki dio migranata Hrvatsku smatra 'zemljom u prolazu'.

Suvremeni izazovi na polju pastorala obitelji i mladih

- Gledom na obitelj valja početi s onim egzistencijalnim teškoćama s kojima se susreću brojne obitelji, a to je određena nestašica i siromaštvo. Posebice se to odnosi na obitelji koje su tijekom rata ostale bez svojih domova. Uz to ima još uvijek dosta ljudi koji su na burzi, bez zaposlenja, pa nemaju ono najnužnije. Prisiljeni su kucati na vrata Caritasa i drugih humanitarnih društava - istaknuo je.

Dodao je da osim ekonomskih problema, obitelji se susreću i s određenim kulturalnim strujanjima koja predstavljaju izazov suvremenom pastoralu.

- Dovoljno je spomenuti sekularizam, relativizam, nihilizam s teorijom 'mrtvoga Boga', te etički subjektivizam. Posljednje desetljeće nazočna je i tendencija određenih učenja da se čovjek 'ne rađa seksualno određen, već da to s vremenom postaje' u smislu rodne teorije. Takvo je učenje papa Franjo opisao kao 'ideološku kolonizaciju koja razara obitelj i prazni temelje obiteljske antropologije' (Tbilisi, 1. X 2016) - rekao je Puljić.

I mladi su izloženi 'pogubnim vjertovima' raznih ideologija

Spomenuo je i mlade kao žrtve koje su izložene 'pogubnim vjetrovima' tih ideologija.

- Mlade je teško definirati i opisati jer radi se o 'raznolikosti, dinamičnosti i kompleksnosti' njihova stava i statusa. To je i razlog što poneki tvrde kako su mladi 'fluidna stvarnost', pa ne mogu biti neka 'garancija budućnosti'. Naime, govori se kako toj 'generaciji mladih nedostaju ideali i osjećaj za tradiciju, a često nemaju ni ideala'. Nije teško zaključiti kako se često o mladima govori s predrasudama i obično medijski generalizira. A rijetko se primijeti ono pozitivno što mladi čine i pokazuju, kako volontiranjem u brojnim akcijama društveno-humanitarnoga obilježja, tako i u brojnim sportskim natjecanjima i kulturnim događanjima. Nisu, dakle, mladi bez ideala i bez volje činiti nešto dobro u društvu gdje žive i rade - rekao je Puljić

Istaknuo je kako su brojni pastoralni izazovi pred kojima se nalaze, kao i poteškoće s kojima se susreću, te da se mlade trude uključivati po župama i centrima diljem biskupija.

- Na nacionalnoj razini pozivamo ih neka sudjeluju na nacionalnim susretima koje činimo svake treće godine, na koje se odazove oko tridesetak tisuća mladih. Što se pak tiče rada s obitelji, potiče ih se na vjernost bračnom savezu i na međusobnu slogu, na molitvu i otvorenost životu. I za obitelji se na nacionalnom planu organiziraju susreti svake treće godine. Ne mogu ne spomenuti i određeno stanje kulturalnoga ozračja u kojem teško prodiru duhovne i evanđeoske vrjednote zbog 'naglašenih mitova' koji cijene, ističu i uvažavaju samo ono što se tiče 'uspjeha, materijalnoga napretka, osobnoga prestiža i moći'. Osjećamo kako sada, kao uostalom i u prošlosti, traže se odvažni pojedinci koji će biti kadri ne samo prenositi navještaj vjere i nade, već pružati živo i koherentno svjedočanstvo i razloge vjere i nade koja je u njima. U tom vidu suvremeni i konkretni izazovi odnose se i tiču svih: kako biskupa, svećenika i bogu posvećenih osoba, tako i svih vjernika laika - istaknuo je nadbiskup Puljić.

Nadbiskup Puljić završio je riječima da su 'duboko zahvalni Bogu za ovu milosnu prigodu osjetiti i čuti što poručuje Biskup Rima i nasljednik svetoga Petra, poglavar biskupskoga kolegija i pastir sveopće Crkve'.

- Učvrstite nas i osnažite u vjeri, dragi papa Franjo - završio je Puljić.