- Sposobnost praštanja pomogla je amazonskim narodima riješiti neke probleme i nadvladati brojne sukobe. Bili smo svjedoci tih promjena - rekao je na brifingu za novinare biskup José Ángel Divassón Cilveti, bivši apostolski vikar Puerto Ayacucha u Venezueli.

- Počinje se ocrtavati slika na kojoj je doista sve povezano, a enciklika „Laudato si'“ živi se na konkretan način – istaknuo je pater Giacomo Costa, tajnik Povjerenstva za informiranje, govoreći 14. listopada na brifingu za novinare na početku drugoga tjedna Sinode o Amazoniji.

Pater Costa je govorio o bogatim svjedočanstvima o tomu kako je Crkva koja izlazi sad već stvarnost, sa zajednicama koje štite život, i zajedničkim djelovanjem u skupinama, te istaknuo da to potiče na razmišljanje o izazovima koji se nalaze pred raznim službama i o inkulturiranoj liturgiji.

Jedna od važnijih tema bilo je i cjelovito ekološko obraćenje, kao i hitni zahtjev za savezom s Crkvom u zaštiti pravâ, što bi moglo dovesti do ustanovljenja međunarodne crkvene ustanove za nadgledanje kršenja ljudskih prava amazonskih naroda. Govorilo se i o cirkularnom gospodarstvu, okolišnim pravima, ali i o razvoju komunikativne kulture u Panamazonskom području uz vrjednovanje katoličkih medija i formaciju „starosjedilačkih komunikatora“.

Potrebu za zaštitom domorodačkih naroda na službenim mjestima posebno je istaknula Josianne Gauthier, glavna tajnica Međunarodnoga katoličkog saveza agencijā za razvoj (CIDSE) koji već više od 50 godina podupire zajednice u zaštiti njihovih prava.

- Jedna je od naših zadaća na sinodi slušanje – kazala je Gauthier.

O iskustvu stečenom među tim narodima, opširno je govorio biskup José Ángel Divassón Cilveti, bivši apostolski vikar Puerto Ayacucha u Venezueli, osvrnuvši se posebno na etničku skupinu Yanomamija koji žive na području Amazonske šume između Venezuele i Brazila.

- Mi, salezijanci, prisutni smo na tom području od 1957. godine, a nakon Sabora započeto je novo razdoblje u svrhu ostvarivanja djela evangelizacije, kako bismo pratili te narode. Mjerilo je postalo sudjelovanje u životu tih zajednica – kazao je biskup – svjesni da oni trebaju uzeti uzde u svoje ruke. Pomogli smo im takvim projektima koji im omogućuju da ne ovise o drugima.

- Bilo je potrebno upoznati njihove živote, a ne doći među njih kao kolonizatori – napomenuo je te dodao da je stoga bila organizirana priprema za krštenje. Biskup je potom govorio o rađanju Crkve koja pomaže tim narodima, jer – kako je rekao – evanđelje donosi nove stvari, poput praštanja. Stoga je to pučanstvo počelo prepoznavati njegovu vrijednost; sposobnost praštanja im je pomogla riješiti neke probleme, uspjeli su nadvladati brojne sukobe. U Amazonskoj smo šumi bili svjedoci tih promjena – istaknuo je biskup Divassón Cilveti.

Monsinjor Carlo Verzeletti, biskup Castanhala, u Brazilu, dolazi iz jedne nove biskupije u blizini ušća Amazone, ustanovljene prije 14 godina, koja ima 1100 sela, a malo svećenika. Govorio je o teškoćama u slavljenju mise, jer zbog prostranosti teritorija mora ići s jednoga kraja biskupije na drugi. U izlaganju se, među ostalim, osvrnuo na ređenje oženjenih muškaraca, kako bi euharistija – primijetio je – postala stvarnost bliža našim zajednicama.

- Oni ne bi bili svećenici druge kategorije, nego pripremljene osobe koje imaju primjeran život, i koje bi mogle izvršiti izvanredan posao – istaknuo je biskup.

José Gregorio Díaz Mirabal oduvijek živi na području tih „zelenih pluća“ našega planeta, a na sinodi predstavlja više od 400 amazonskih naroda. Domorodac iz Venezuele, predsjednik je Kongresa amazonskih domorodačkih organizacija (COICA), koji u amazonskim zemljama djeluje već 36 godina. On je prije svega izrazio zahvalnost papi Franji koji se prošle godine u Puertu Maldonadu spomenuo domorodačkih naroda, te Panamazonskoj katoličkoj crkvenoj mreži (REPAM) za sve što čini.

Osim toga, uputio je apel da se prestane s „invazijom“ velikih projekata razvoja, hidroelektričnih poduzeća, ekstraktivnih aktivnosti, krađā zemlje.

- Mnogi su od nas ubijeni – kazao je te zatražio da vlade u Amazoniji sjednu s njima za stol i razgovaraju kako bi ojačala veza između Crkve i domorodačkih naroda.