- Sveti Ignacije Lojolski kojeg se danas sjećamo, kao mladi vojnik mislio je na svoju slavu, no kasnije je bio privučen Božjom slavom koja mu je dala smisao života – napomenuo je papa Franjo u današnjem tweetu.
- Isusovci osjećaju posebnu povezanost s papom Franjom koji je također isusovac, no Družba Isusova od svojeg osnutka svakog papu smatra svojim poglavarom – rekao je za radijsku postaju Vatican Newsa otac Federico Lombardi, predsjednik Upravnog vijeća vatikanske Zaklade Joseph Ratzinger, prilikom današnjeg blagdana svetog Ignacija i istaknuo tri glavne točke sadašnjeg pontifikata: Crkva koja izlazi, razlučivanje i sinodalnost koju simbolizira narod na putu pod vodstvom Duha Svetoga.
- Isusovci žive karizmu svetog Ignacija u smislu služenja, slijedeći Isusa i pokušavajući ga nasljedovati u svijetu na najstvarniji i najdublji način – rekao je otac Lombardi i napomenuo
- To znači pomagati ljudima da upoznaju evanđelje i da dobro usmjere svoj život. Zauzetost za misije kao što su Kina, Indija, Latinska Amerika, te spoj vjere i kulture, potaknuli su isusovce na osnivanje i vođenje mnogih sveučilišta i škola u cijelom svijetu. Djeluju na periferijama svijeta, a u posljednje vrijeme osobito među migrantima.
Na pitanje koliko je sveti Ignacije danas aktualan, otac Lombardi je istaknuo dvije dimenzije. Jedna je dimenzija pomoći, nadahnuća i osobnog duhovnog traženja svakoga od nas, a druga dimenzija konkretizacija koju imamo u Družbi Isusovoj, to jest u redovnicima koji se ujedinjuju kao tijelo kako bi ga slijedili, i koja zapravo postaje karizma služenja na granicama Crkve i svijeta, tamo gdje je potrebno pomagati osobama kako bi susrele Gospodina. Radi se o službi koja se odvija pod Papinim vodstvom i uputama za veće potrebe opće Crkve.
Osvrnuvši se na djelovanje Družbe Isusove u prošlosti, p. Lombardi je kazao da ne postoji specifična i isključiva aktivnost koju su isusovci obavljali. Sigurno je da zauzetost za misije kao što su Kina, Indija i Latinska Amerika s redukcijama, predstavlja vrlo veliku epopeju navještaja evanđelja. Potom polje odgoja i obrazovanja. U prvim stoljećima svojega postojanja Družba Isusova je po cijelom svijetu imala kolegije, škole i sveučilišta. U posljednje vrijeme Družba se usredotočila na vjeru koja djeluje na području pravde, na periferijama svijeta i u najtežim situacijama. Danas je vrlo važna isusovačka služba za izbjeglice i migrante koja se odnosi na same početke Družbe Isusove. No to je postala značajna dimenzija koja se vrlo dobro povezuje s periferijama o kojima govori papa Franjo.
- Papa Franjo je isusovac, on to kaže, takvim se prepoznaje i osjeća. Isusovci osjećaju da su na poseban način povezani s njim, jer se osjećaju kao osobe koje su poslane služiti Gospodinu na krajnjim granicama svijeta, na periferijama i u svim dijelovima svijeta. Uvijek osjećaju da moraju ići dalje, da ih Gospodin zove korak dalje. Razlučivanje je pojam na koji se papa Franjo često vraća, a koji isusovci koriste u složenoj situaciji kako bi vidjeli koji je najbolji put za ostvarenje Božjega plana, a to znači i za ostvarenje sebe u svojem pozivu i služenju Crkvi. Isusovci se osjećaju u skladu sa Svetim Ocem, ali ne traže nikakve privilegije, nego žele samo služiti u onome što od njih traži Papa i sretni smo da mu možemo služiti na najbolji način – zaključio je otac Federico Lombardi.
