Na općoj audijenciji održanoj na Trgu svetoga Petra, nastavljajući niz kateheza o Misi, Papa Franjo upitao je se čemu odgovara slušanje biblijskih čitanja o kojima se nastavlja govoriti u propovijedi.

- To je odgovor na pravo, duhovno pravo naroda Božjega da obilato primi bogatstvo riječi Božje. Svatko od nas kada ide na misu, ima pravo obilno primiti riječ Božju, dobro pročitanu, dobro izgovorenu i potom, dobro protumačenu u propovijedi. To je pravo! A kad riječ Božja nije dobro pročitana, kada ju đakon, svećenik ili biskup ne propovijeda sa žarom, uskraćuje se pravo vjernicima. Imamo pravo slušati riječ Božju – rekao je Sveti Otac.

 Napomenuo je kako Gospodin govori za sve, za pastire i vjernike te kako On kuca na srca onih koji sudjeluju na Misi, bez obzira na njihove životne uvjete, godine i prilike. 

- Gospodin tješi, zove, potiče klijanje novog i izmirenog života. Stoga, trenutak tišine nakon propovijedi pomaže da se primljeno sjeme staloži u duši, kako bi se rodile odluke o prianjanu uz ono što je Duh svakome predložio. Nakon propovijedi je potrebna tišina i svatko treba razmišljati o onome što je  čuo.

Nakon te tišine, kako se nastavlja Misa? – upitao je papa Franjo.

Nastavio je kako se osobni odgovor vjere uključuje u ispovijedanje vjere Crkve koje se izražava Vjerovanjem. Svi mi izgovaramo Vjerovanje u Misi. Kada sav narod izgovara vjerovanje, znak je to koji pokazuje zajednički odgovor na sve ono što se zajednički čulo u riječi Božjoj. Postoji vitalna veza između slušanja i vjere. Ujedinjeni su. Ta se vjera, u stvari, ne rađa iz mašte ljudskih umova kao što podsjeća sveti Pavao, ona dolazi od slušanja, a slušanje se odnosi na riječ Kristovu. Vjera se hrani, dakle, slušanjem i vodi prema sakramentu. Tako moljenje Vjerovanja čini da se narod u liturgiji vraća meditiranju i ispovijedanju velikih tajni vjere, prije njihovog slavlja u euharistiji. Znak vjere veže euharistiju s krštenjem koje je primljeno u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, te nas podsjeća da su sakramenti shvatljivi u svjetlu vjere Crkve – rekao je Papa.

 Istaknuo je kako odgovor na Božju riječ koja je primljena u vjeri, izražava se zatim u zajedničkoj molitvi pod nazivom Opća molitva, jer obuhvaća potrebe Crkve i svijeta te da se još zove i molitva vjernika.

- Oci su Drugoga vatikanskog koncila namjerno vratili tu molitvu da se ona moli nakon evanđelja i propovijedi, posebno nedjeljom i blagdanima, kako bi se zajedno s narodom molilo za svetu Crkvu, za one koji vladaju, za one koji se nalaze u različitim potrebama, za sve ljude i za spasenje cijeloga svijeta. Dakle, pod vodstvom svećenika koji uvodi i završava molitvu, narod, izražavajući svoje krsno svećeništvo, moli Boga za spas svih. I nakon pojedinačnih nakana koje je predložio đakon ili neki čitatelj, narod zajedno moli zazivajući: "Gospodine usliši nas". U stvari, prisjetimo se što nam je Gospodin Isus rekao: Ako ostanete u meni i ako moje riječi ostanu u vama, tražite što god hoćete i bit će vam – rekao je Papa.

Ustvrdio je kako mi ne vjerujemo u to, jer smo malovjerni, ali kad  bismo imali vjeru kako kaže Isus, poput gorušičinog zrna, dobili bismo sve. 

- U tom trenutku opće molitve nakon Vjerovanja vrijeme je da Gospodina tražimo najveće stvari, stvari koje trebamo, ono što želimo. Dat će vam se! – na ovaj ili onaj način, ali – Dat će vam se! Sve je moguće onome koji vjeruje, rekao je Gospodin. Što je odgovorio čovjek kojem je Gospodin uputio te riječi - Sve je moguće onome koji vjeruje. Odgovorio je: Vjerujem Gospodine, pomozi mojoj nevjeri! I mi možemo reći: Gospodine, vjerujem! Ali, pomozi mojoj nevjeri! To je molitva koju moramo moliti duhom vjere: Vjerujem Gospodine, pomozi mojoj nevjeri! Zahtjevi shvaćanja ovoga svijeta, s druge strane, ne uzdižu se prema nebu, baš kao što ostaju nestalni samodostatni zahtjevi – rekao je na kraju papa Franjo.

 Zaključio je kako nakane na koje su vjernici pozvani moliti, moraju biti glas konkretnih potreba crkvene zajednice i svijeta, izbjegavajući korištenje uobičajenih i kratkovidnih formula. 

- Opća molitva kojom završava Služba riječi, potiče nas da usvojimo Božji pogled kao svoj, pogled koji se brine za svu Njegovu djecu – rekao je.

Nakon kateheze Papa, obrativši se posebno mladima, rekao je kako  danas započinjemo korizmeni hod.

– Želim da živite to vrijeme milosti kao povratak ljubavi Očevoj koji sve čeka raširenih ruku – naglasio je Sveti Otac.

Bolesnike je ohrabrio da prikazuju svoje trpljenje za obraćenje svih onih koji žive daleko od vjere, a mladence je pozvao da grade svoju novu obitelj na stijeni ljubavi Božje 

Prije nego što je otišao na Trg svetoga Petra, Papa je pozdravio i blagoslovio bolesnike koji su taj događaj pratili u Dvorani Pavla VI.