Taj pojam – novinarstvo mira – prvi je puta prije 60 godina upotrijebio znanstvenik Johan Galtung. U razgovoru za Vatikanske medije pojasnio je da novinarstvo mira znači da urednici i novinari imaju izbor – o čemu će i kako izvještavati te da promiču nenasilne oblike odgovora na sukobe. Galtung je posebno zahvalan papi Franji što ponovno govori o novinarstvu mira.

Pojasnio je da je izraz nastao nakon analize kako su norveške novine izvještavale šezdesetih godina prošloga stoljeća o krizi na Kubi i u Kongu. U istraživanju su došli do nekoliko zaključaka: napisi su bili negativni (moralo se nešto učiniti ratom); bili su usmjereni na osobe (nekoga se okrivljavalo za stanje); napisi su isticali da situacija u svijetu može ugroziti naše zemlje (elitne države) i da rat utječe na istaknute osobe (politički, gospodarski) u važnim svjetskim državama.

Nekoliko godina kasnije Galtung je uspostavio i pojasnio koncept „novinarstva mira" te istaknuo da postoji jasna razlika između 'pozitivnoga' mira i 'negativnog' mira. Negativno novinarstvo mira traži rješenje sukoba u smanjenju nasilja, dok pozitivno novinarstvo mira pokušava prikazati sve mogućnosti pozitivne suradnje kako bi se postigao mir. Prvo se fokusira na negativni aspekt, a drugo na pozitivni, pojasnio je Galtung.

Osvrnuvši se na Papinu tvrdnju da je 'istina prava vijest', Galtung je, odgovarajući na pitanje zašto je tako teško u medijima pisati o miru, istaknuo da mnogi ne znaju kako to učiniti. To je potkrijepio podacima da kada se u Danskoj počelo govoriti o pomirenju te teme nisu našle mjesta u medijima. Stoga Galtung smatra da se govor o novinarstvu mira treba uključiti u novinarske škole i tečajeve.