Sveučilište je mjesto dijaloga u različitostima

Selilaštvo nije opasnost, nego izazov za razvoj; pravi je put, put integracije, o kojemu valja razgovarati i na sveučilištima, na tim mjestima dijaloga u različitostima – glavna je misao govora pape Franje koji je održao na rimskom sveučilištu Roma Tre.

university-105709_1280.jpg
Autor
Radio Vatikan/Laudato/N.B.
Fotograf
pixabay.com
Objavljeno:
 
20.02.2017 17:39

Posjetivši 17. veljače to sveučilište i susrevši se sa studentima, profesorima i cijelim osobljem, Papa je govorio bez unaprijed pripremljenoga teksta, te potaknuo na konkretnost, pred fluidnošću društva i gospodarstva.

Prvi je put papa Franjo ušao u jedno javno rimsko veleučilište, i odmah pojasnio svoju zamisao o sveučilištu: to je mjesto dijaloga u različitosti. Uručivši pripremljeni govor, Papa je odgovorio na nekoliko pitanja koja su mu postavili studenti, te govorio improvizirajući. Na poticaj jedne studentice, govorio je o nasilju, koje se, prema njegovim riječima, rađa iz malih stvari, na ulici, u obitelji, pa i u našem govoru.

- Danas ima nasilja u našem izražavanju, u jeziku, čak zaboravljamo reći 'dobar dan' Nasilje je postupak koji nas svaki put čini sve anonimnijima, oduzima ti ime. Bezimeni jedni prema drugima. Oduzima ti ime, pa su tako i naši odnosi pomalo bezimeni. Imam pred sobom osobu, koja ima ime, ali ja te pozdravljam kao da si neka stvar. Takav odnos onda raste i postaje svjetsko nasilje. Nitko danas ne može poreći da smo u ratu, i to je treći svjetski rat koji se vodi u dijelovima. Valja sniziti ton, te govoriti manje, i više slušati - istaknuo je papa Franjo.

Upravo se to događa u svijetu u kojemu se i politika ponizila, gubeći osjećaj za društvenu izgradnju i društveni suživot, a glavni lijek, kojeg je istaknuo Sveti otac,  protiv svakoga nasilja postaje lijek srca koje zna primati, i to u dijalogu koji približava, u slušanju drugoga.

- Riječ je o strpljenju dijaloga. A gdje nema dijaloga, vlada nasilje. I ratov započinju u našem srcu. Kada nisam u stanju otvoriti se drugima, poštovati druge, razgovarati s drugima, dijalogizirati; tamo započinje rat - istaknuo je Sveti Otac.

Papa Franjo je sveučilište istaknuo kao mjesto na kojemu se može razgovarati, gdje ima mjesta za sve, za svakoga s vlastitim načinom razmišljanja. Druga mjesta, gdje to nije tako ne mogu se jednako vrjednovati.

- To su elitna sveučilišta, koja su općenito takozvana ideološka sveučilišta, na kojima te pouče određenoj misli, ideološkom smjeru, i pripreme te da budeš predstavnik te ideologije. To nije sveučilište. Gdje nema dijaloga, gdje nema usporedbe, gdje nema slušanja, gdje nema poštovanja za način razmišljanja druge osobe, gdje nema prijateljstva, gdje nema radosti igre, sporta, svega toga zajedno, nema sveučilišta – istaknuo je Papa.

Papa je stoga, odgovarajući na pitanja, studente potaknuo da uvijek traže jedinstvo, a to je potpuno drugačiji pojam od jednoličnosti.

- Kako bi bio takav, potrebna je različitost, jer danas postoji opasnost, na svjetskoj razini, od zamisli globalizacije u jednoličnosti. Rješenje je, međutim, u uzoru uzetom iz geometrije, u poliedru. Postoji višeplošna globalizacija. Postoji jedinstvo, ali svaka osoba, svaka rasa, svaka zemlja, svaka kultura uvijek zadržava svoj vlastiti identitet. A to je jedinstvo u različitosti koju globalizacija ima tražiti – napomenuo je papa Franjo.

Primijetio je Papa da u komunikaciji u ovom trenutku vlada određena brzina.

- Takva brza, lagana komunikacija često može postati fluidna, bez čvrstoće, a to je jedna od opasnosti ovoga društva. Moramo stoga prihvatiti taj izazov da fluidnost pretvorimo u konkretnost – rekao je.

-Ta drama fluidnosti obilježava i gospodarstvo, koje više ne daje konkretan posao za mlade.

- I to se događa u Europi gdje je u sve većem porastu postotak nezaposlenosti mladih od 25 godina na niže – primijetio je Papa.

Upozorio je Sveti Otac da ta fluidnost gospodarstva oduzima konkretnost posla i kulturu rada, jer budući da nema posla mladi ne znaju što bi radili.

- Zbog toga su iskorištavani, padaju u ovisnost, dovodi ih se do samoubojstva ili do ulaska u neku terorističku vojsku - primijetio je papa Franjo.

Upravo je konkretnost u gospodarstvu potrebna u Europi, koja se boji da bi mogla izgubiti vlastiti identitet, ako dođu ljudi druge kulture. K tome je Sveti otac dodao da selilaštvo nije opasnost, nego izazov za razvoj.  Jer upravljajući misli upravo onima koji bježe iz Afrike i Bliskoga istoka, Papa je istaknuo da ti ljudi bježe od rata i gladi.

- Ali, koje bi bilo idealno rješenje? Da nema rata i da nema gladi, odnosno da se uspostavi mir, i da se na tim prostorima izvrše ulaganja kako bi ljudi imali sredstva za rad i mogućnost da si zarade za život.

Istodobno je moćnicima na našem planetu, kao i zločincima koji se bave prijevozom izbjeglica malim brodicama, zbog čega se Mediteran pretvorio u veliko groblje, uputio poziv da ne iskorištavaju. Prisjetivši se potom svojega pohoda Lampedusi, upitao je kako prihvatiti izbjeglice koji svakodnevno stižu?

- Najprije, valja ih prihvatiti kao braću i sestre jer su ljudi kao i mi. Potom, svaka zemlja ima razmotriti koliko ljudi može primiti. Istina je, ne može ih se primiti ako ne postoje mogućnosti. Ali, svi to mogu. A onda, važno je, prihvatiti te ljude i nastojati ih integrirati – rekao je Sveti Otac.

To znači imati otvorena vrata. Oni donose jednu kulturu, koja je za nas bogatstvo. Ali, i oni trebaju primiti našu kulturu, razmijeniti kulture. To znači poštovanje. I to uklanja strah. Vrlo je stoga važna integracija. Kada postoji prihvat, praćenje i integracija, nema opasnosti od migracija. Prima se jedna kultura i pruža druga – istaknuo je papa Franjo.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Vatikan

Još iz rubrike: