U svojoj je katehezi nastavio s promišljanjem o kršćanskoj nadi, a usredotočio se na temu "Misionari nade danas".

Svi smo mi pozvani ovdje i sada biti misionari nade – istaknuo je papa Franjo. Evanđelje ne završava Isusovim pokopom, nego njegovim uskrsnućem. Srž kršćanskog vjerovanja je uskrsnuće, a kada bi Evanđelje doista završilo Isusovim pokopom, njegov bi životopis bio poput životopisa brojnih herojskih ličnosti koje su dale svoj život za ideale. Papa je upozorio da kada bi to bio slučaj, onda Evanđelje ne bi bilo poruka nade.

Na Veliki je petak srce učenika takoreći zatvoreno kamenom koje je postavljeno na vrata Isusova groba: nestalo je njihovo oduševljenje trogodišnjeg zajedništva s Isusom – rekao je Sveti Otac – oni su bili ispunjeni razočaranjem i strahom. No onda je Isus ustao od mrtvih. Njegovo uskrsnuće preokreće srca i umove učenika. On nije uskrsnuo samo za sebe, nego uzlazi k Ocu, jer želi da svaki čovjek ima udjela u njegovu uskrsnuću, a na Pedesetnicu učenici bivaju preobraženi dahom Duha Svetoga.

- Iz tog razloga mi ne naviještamo Radosnu vijest, uskrsnuće samo svojim riječima, nego čitavim svojim djelovanjem, svojom nadom, svojom ljubavlju. Cjelokupna naša ljubav mora biti svjedočanstvo za Krista. Naše je poslanje "ljubiti više". To "više" prebiva u kršćanskoj egzistenciji, a to se ne da objasniti samo duševnom snagom ili većim optimizmom. Mi kršćani smo tako osobe s "djelićem neba" više iznad svojih glava, a prati nas prisutnost koju netko drugi ne može ni zamisliti – napomenuo je papa Franjo.

Mnogi su mučenici Crkve pokazali kako nam Uskrsli upravo u trpljenju i progonstvima daje nadu i pouzdanje. Sveti je Otac stoga iskoristio priliku kako bi podsjetio na našu braću i sestre na Bliskom istoku koji nude svjedočanstvo nade i također polažu svoj život za to svjedočanstvo.

- To su istinski kršćani. Oni nose nebo u svom srcu, gledajući dalje, uvijek dalje. Naglasio je da su ljudi koji imaju „zašto“ u svom životu izdržljiviji i ustrajniji od drugih u vremenima nevolje. Tko ima Krista na svojoj strani, taj se više ničeg ne boji. Istinski kršćani tako nikad nisu lagani ljudi koji se olako priklanjaju. Njihova se krotkost ne smije zamijeniti s osjećajem nesigurnosti i popustljivosti: "Jer nije nam Bog dao duha bojažljivosti, nego snage, ljubavi i razbora" (2 Tim 1,7). Iz tog je razloga kršćanin misionar nade. Krist je naime naš život, pšenično zrno koje je palo u zemlju i umrlo te sada donosi obilat plod – zaključio je papa Franjo.