U Vatikanu je objavljen Statut Tajništva za komunikaciju. Tajništvo, kako se navodi u preambuli Statuta, je osnovano s ciljem da se odgovori na današnji komunikacijski kontekst, karakteriziran prisutnošću i razvojem digitalnih medija, faktorima konvergencije i interaktivnosti. Ta nova situacija iziskuje preustroj koji, vrednujući povijesni razvoj unutar strukture komunikacije Apostolske Stolice, stremi prema integraciji i objedinjenom upravljanju.

Tajništvo za komunikaciju je dikasterij Rimske kurije kojem je Sveti Otac povjerio komunikacijske sisteme Apostolske Stolice u skladu s motu proprijem Aktualni komunikacijski kontekst od 27. srpnja 2015. (čl. 1 §1). U Tajništvu su objedinjene sve stvarnosti koje se bave komunikacijom kako bi njihov unutarnji sistem na dosljedan način odgovarao potrebama evangelizacijskog poslanja Crkve (čl. 1 §2).

Tajništvo će jednako tako prihvatiti modele, tehnološke inovacije i oblike komunikacije koji će se eventualno javiti u budućnosti kako bi ih integriralo u isti sistem koji stoji na raspolaganju Svetoj Stolici, u njezinu poslanju (čl. 1 §3). U obavljanju svojih zadaća Tajništvo za komunikaciju surađivat će s ostalim mjerodavnim dikasterijima i na poseban način s Državnim tajništvom (čl. 2 §1). Tajništvo je dužno podupirati dikasterije Rimske kurije, ustanove povezane sa Svetom Stolicom, Namjesništvo Države Vatikanskoga Grada i ostala tijela koja imaju sjedište u Državi Vatikanskoga Grada, odnosno koja su povezana s Apostolskom Stolicom u svom komunikacijskom djelovanju (čl. 2 §2).

Što se tiče ustroja dikasterija slijede se postojeći propisi o sastavu dikasterija (čl. 3): na čelu Tajništva je pročelnik, a u njegovu su sastavu još tajnik te članovi i savjetnici dikasterija. Sve navedene imenuje rimski prvosvećenik ad quinquennium. Plenarna skupština Tajništva održava se najmanje svake druge godine.

Tajništvo za komunikaciju je podijeljeno na slijedeće uprave (čl. 5): Uprava za opće poslove, Uprava za izdavaštvo, Uprava Tiskovnog ureda Svete Stolice, Tehnološka uprava, Teološko-pastoralna uprava. Svaka ovisi izravno o pročelniku i tajniku i ima vlastitog ravnatelja kojeg imenuje rimski prvosvećenik ad quinquennium.

Vijeće Tajništva za komunikaciju (čl. 6) ima zadaću izraditi opće smjernice djelovanja toga dikasterija, pod upravom, koordinacijom i uz odobrenje pročelnika i tajnika. Vijeće čine sam pročelnik, tajnik, ravnatelji i zamjenici ravnatelja različitih uprava a predsjeda mu pročelnik.

Pročelnik može, posredstvom Državnog tajništva, predložiti najvišoj vlasti osnivanje drugih tijela ili ustanova povezanih sa Svetom Stolicom, koje surađuju s Tajništvom za komunikaciju u slučaju da se jave posebni zahtjevi pravne, izdavačke ili ekonomske naravi koje pojedine aktivnosti Tajništva za komunikaciju mogu nametati u ispunjavanju svojih zadaća (čl. 7 §1).

U trećem poglavlju, čl. 8-12, navedene su zadaće pojedinih uprava, a četvrto (čl. 13-18) je posvećeno osoblju i uredima Tajništva. Peto, i posljednje, poglavlje donosi prijelaznu normu gdje se navodi se kako u smislu čl. 1 motu propria Aktualni komunikacijski kontekst u Tajništvo za komunikacije, u rokovima i prema načinima koji su već utvrđeni ili koje tek treba utvrditi, spajaju se: Papinsko vijeće za društvene komunikacije, Tiskovni ured Svete Stolice, Vatikanska Internet služba, Radio Vatikan, Vatikanski televizijski centar, L'Osservatore Romano, Vatikanska tiskara, Fotografska služba i Vatikanska izdavačka kuća (Libreria Editrice Vaticana).

Tajništvo za komunikaciju preuzima također službenu mrežnu stranicu Svete Stolice i vlasništvo i upravljanje profilima rimskog prvosvećenika na društvenim mrežama. Statut je odobren ad experimentum na tri godine a stupa na snagu 1. listopada ove godine.