U knjizi se također nalaze i dva neobjavljena govora Majke Terezije koje je 1973. godine održala mladima i redovnicama u Milanu.

Papa je svoje promišljanje izrekao pomoću pet načela: molitve, ljubavi, djelatnog milosrđa, obitelji te mladih.

- Majka Terezija svoj dan započinjala sudjelovanjem na svetoj misi, a završavala ga klanjanjem Presvetom Oltarskom Sakramentu, beskrajnoj ljubavi. Tako je moguće rad pretvoriti u molitvu. Ako uđemo u Isusove osjećaje, moći ćemo uživati u životu i darovati obnovljeni pogled onima koje sretnemo – rekao je papa Franjo o molitvenom životu blaženice iz Kalkute.

Drugo načelo je ljubav, što znači, približiti se periferijama muškaraca i žena koje svaki dan srećemo i imati samilosti za posljednje u tijelu i duhu, te postati svjedocima Božje miline za svaku ranu čovječanstva, kako bi osobama, koje to žele, ponudili Božju prisutnost i blizinu.

Govoreći o djelatnom milosrđu, Papa govori kako smo pozvani djelima tjelesnoga i duhovnoga milosrđa brinuti o svakom čovjeku.

- Tako ćemo probuditi svoju često usnulu savjest pred dramom siromaštva i sve više ponirati u srce Evanđelja, gdje su siromašni miljenici božanskoga milosrđa. Majka Terezija je tu stranicu Evanđelje učinila vodičem svojega života, putom prema svetosti, a to bi mogla postati i za nas – rekao je Papa.

Osvrćući se na obitelj, Papa ističe da se u njoj od oca i majke učimo jedni drugima veseliti, uzajamno praštati, prihvaćati, jedni za druge žrtvovati, besplatno darivati, zajedno moliti i trpjeti, radovati se te jedni druge pomagati, kako nas poziva Majka Terezija.

Papa se naposljetku obraća mladima s kojima će se sljedeći tjedan susresti na Svjetskom danu mladih u Krakovu.

- Budite graditelji mostova za lomljenje logike podjele, odbacivanja, straha jednih od drugih. Budite u  službi siromašnih. Hrabro se suočite sa životom, koji je Božji dar, i ne daj te da vam ukradu budućnost koja je u vašim rukama – zaključio je papa Franjo.

Majka Terezija, koju će Papa proglasiti sveticom 4. rujna, u knjizi tvrdi da nisu najteže bolesti guba ili sušica, već samoća. Ona je uzrok mnogih nereda, podjela i ratova koji nas danas muče.