Govoreći o tisućama nedužnih žrtava koje se iskorištava na radu, seksualno izrabljuje, ili su pak žrtve trgovine organima, Papa ih je povjerio Djevici Mariji te ju molio da obrati srca trgovaca ljudima.

I podatci o tom, kako ga je nazvao papa Franjo, 'odurnom zlu' jasno pokazuju koliko je sramotna ta pojava. Tom je trgovinom, naime, obuhvaćeno između 21 i 35 milijuna ljudi, među kojima su velika većina žene i djeca. Od četiri žrtve, jedna je maloljetna, pokazuje izvještaj međunarodne organizacije ˝Save the Children˝, a glavni su oblici iskorištavanja prostitucija i ropski rad, ali ne nedostaju ni novi oblici ropstva poput surogat majčinstva i dogovorenoga braka.

Senzibiliziranje i odgoj savjesti protiv ravnodušja koje daje da se pogled okrene na drugu stranu, ali i konkretna pomoć žrtvama, to je ono što svakoga dana potiče sestru Eugeniju Bonetti, misionarku Gospe od Utjehe i voditeljicu Ureda za borbu protiv trgovine ženama i djecom Talijanske unije viših redovničkih poglavarica. Odavno sestra Eugenia koordinira mrežu redovnica iz 70 različitih kongregacija, koje rade u više od 100 kuća za prihvat, kako bi pomogle ženama, žrtvama trgovine i primoranima na prostituciju, da ponovno pronađu svoje dostojanstvo i slobodu, te da se uključe u svijet rada. Osim toga, s. Eugenia vodi također udrugu ˝No more slave˝ (Nikada više rob), koja djeluje na više mjesta u cijelom svijetu.

Ono što zabrinjava sestru Eugeniju jest zločinački biznis od više od 40 milijarda dolara koji ne pokazuje znakove smanjenja, kao i to što se trgovina ljudima širi i na zemlje Europske unije, osim onih afričkih, među kojima je na prvom mjestu Nigerija s najvećim brojem djevojčica robova koje su povlaštene žrtve trgovaca ljudima, jer su maloljetne, nepismene i trudne.

U 2017. godini se ropstvo ne smije dopustiti, kao ni iskorištavanje siromašnih, istaknula je sestra Eugenia koja predlaže da se intervenira sjedinjujući napore sviju u samo jednu mrežu. Pritom je izrazila zahvalnost papi Franji za njegove stalne apele i govore u svrhu iskorjenjivanja toga zla. Treba djelovati u zemljama iz kojih siromašni dolaze, ali i u onima tranzitnima i onima u kojima se obavlja trgovina.

Naše vlade trebaju mnogo raditi na zemljama iz kojih dolaze ti ljudi kako bi se suzbilo siromaštvo, tvrdi redovnica i na tome insistira. Veliko siromaštvo 'pomaže', kako je rekla, tim ljudima da pobjegnu iz svoje zemlje. A tu je, osim toga, i neznanje. U mnogim selima afričkih zemalja, u izoliranim područjima, nema nijedne osnovne škole. Zbog toga sada ima mnogo nepismenih ljudi. Stoga moramo raditi, potaknula je redovnica, i pružiti im mogućnost da pohađaju školu, pružiti im obrazovanje, formaciju, te prekinuti lanac korupcije.

Svi jedu na štetu siromašnih, svi osim njih; svi zarađuju, osim njih, upozorila je s. Eugenia. Ne možemo to doista više dopuštati; usred takvoga razvoja, uz tolika bogatstva našega društva, ne smijemo dopustiti da postoje područja tako strašnoga siromaštva, iskorištavanja i ropstva. Veliko je to ponižavanje koje sve nas obvezuje da se zauzmemo svatko sa svoje strane, istaknula je s. Eugenia Bonetti.