Prvi zagrebački nadbiskup – kardinal Juraj Haulik, umro je 11. svibnja 1869. godine. Zanimljivo je da je on po narodnosti bio Slovak, no premda je bio stranac, gajio je prijateljske osjećaje prema hrvatskom narodu. Pritom ne treba odbaciti ni činjenicu da su Slovaci bili u ponešto sličnom položaju Hrvatima unutar Habsburške Monarhije. Haulik se, primjerice, odupirao uvođenju mađarskog jezika u Hrvatsku, a podupirao je korištenje hrvatskog. Prilikom nastupa u službu zagrebačkog biskupa, izjavio je svećenicima i vjernicima: 'Vas molim i zaklinjem da me smatrate svojim i onim koji domovinu vašu smatra svojom domovinom.' 

Na poticaj bana Josipa Jelačića i uz privolu cara Franje Josipa, Zagrebačka je biskupija 1852. papinskom bulom 'Ubi primum placuit' uzdignuta u status nadbiskupije. Haulik je time postao prvi zagrebački nadbiskup. Taj događaj bio je važan jer je označio odvajanje Crkve u Hrvatskoj od podređenosti Mađarima. Naime, prije je Zagrebačka biskupija bila podvrgnuta nadbiskupu iz mađarskog grada Kalocse. Juraj Haulik proglašen je i kardinalom 1856. godine. 

Velika njegova zasluga bilo je osnivanje i potpomaganje ustanova koje su i danas iznimno važne u Hrvatskoj. Tako je stotinama tisuća forinti pomagao Sestrama milosrdnicama sv. Vinka, koje su kasnije postale poznate po osnivanju istoimene zagrebačke bolnice. Osnovao je danas poznato književno i izdavačko Društvo sv. Jeronima. Osnovao je i jednu od prvih institucija katoličkog socijalnog nauka – Katoličko društvo djetićah, zaduženo za pomoć u školovanju siromašnih naučnika.

Omogućio je povratak isusovaca u Zagreb, u kojem i danas djeluju. Uredio je park Maksimir, koji je u njegovo vrijeme nosio naziv Jurjaves (u tom se parku i danas nalazi kapelica sv. Jurja, a nekada je bio i spomenik sv. Jurja koji ubija zmaja, a koji je kasnije premješten pred HNK).