Na današnji dan umro Josip Ruđer Bošković

U Milanu je 13. veljače 1787. umro Ruđer Josip Bošković, hrvatski filozof, matematičar, fizičar, astronom, diplomat i pjesnik. Rođen je 18. svibnja 1711. kao osmo dijete u dubrovačkoj obitelji Bošković, podrijetlom iz Hercegovine.
Autor: HRT/Laudato/A.D. Photo: www.irb.hr utorak, 13. veljače 2018. u 08:49

Školu je Ruđer počeo pohađati u Isusovačkom kolegiju u Dubrovniku, a već je kao petnaestogodišnjak nastavio školovanje u Rimskom isusovačkom kolegiju. Završivši školovanje 1741. kao tridesetogodišnjak, postao je najprije nastavnik, a zatim i profesor matematike u Isusovačkom kolegiju.

Već od petnaeste godine piše znanstvene  rasprave iz matematike, fizike i astronomije, pa je vrlo rano stekao ugled osobito nadarena znanstvenika. Prvu zapaženu raspravu "O sunčevim pjegama" objavio je kao dvadesetpetogodišnjak i u njoj je iznio dvije nove vlastite metode za određivanje elemenata vrtnje Sunca oko osi.

Slijedilo je više vrijednih i cijenjenih znanstvenih djela, a vrhunac je bila "Teorija prirodne filozofije", koju je završio i tiskao u Beču 1758. To kapitalno i, za današnja shvaćanja mnogih problema i tema filozofije i prirodnih znanosti, iznimno važno djelo tek je 1974. u cijelosti prevedeno na hrvatski jezik i objavljeno kao dvojezično izdanje.

Prva od tri knjige posvećena je izlaganju Boškovićeva osnovnog shvaćanja tvari i sila koje djeluju u prirodi. U drugoj knjizi opširne su rasprave o primjeni teorije na mehaniku, a u trećem na fiziku. Na međunarodnom simpoziju u Dubrovniku, prigodom 200. obljetnice Teorije prirodne filozofije, fizičar Nils Bohr naglasio je da Boškovićeve teorije privlače sve veću pozornost suvremenih znanstvenika.

Budući da isusovci nisu blagonaklono primili "Teoriju prirodne filozofije", Bošković napušta Rim i odlazi u Pariz, a zatim u London, gdje je bio primljen s velikim počastima. Nakon toga putuje po Belgiji, Nizozemskoj, Turskoj, Poljskoj i Austriji, a zatim je ponovno u Italiji, gdje je bio profesor optike i astronomije u Milanu i osnivač Zvjezdarnice u Breri. Poslije toga otišao je u Veneciju i ponovno u Pariz, gdje je bio postavljen za upravitelja Optičkog instituta za pomorstvo i primio francusko državljanstvo.

Zbog slabog zdravlja ubrzo se vratio u Milano, gdje je preminuo od komplikacija na plućima.

 

Da biste komentirali, prijavite se.