Na kraju te knjige, “Misala po zakonu rimskoga dvora”, zapisano je: "Let gospodnji 1483., meseca pervara, dni 22-i Misali biše svršeni". Glagoljaši, tvorci prve tiskane knjige u nas, ostali su do danas nepoznati. Je li to bilo u Modruši ili u glagoljaškoj tiskari u Kosinju u Lici? – do danas ostaje sporno pitanje. Mnogi su skloni vjerovati da je naš prvi Misal tiskan u Kosinju, a drugi tvrde kako je to bilo u Veneciji, pod kojom je tada bio dio Hrvatske.

Jedno je ipak sigurno: nitko osim Hrvata u to vrijeme nije znao glagoljicu. Jedino su oni mogli rezati slova i prirediti “Misal” za tisak. Sačuvano je samo deset primjeraka, manje ili više oštećenih: Četiri se čuvaju u Zagrebu, dva u Vatikanu te po jedan u Beču, Sankt Peterburgu, Washingtonu i Bolu na Braču. Zanimljivo je da je prva hrvatska latinicom tiskana i datirana knjiga “Lekcionar Bernardina Splićanina” koji je nastao u Veneciji 1495. godine.