Kao krajiški časnik, stekao veliku popularnost u puku i povjerenje rodoljubne jezgre u Zagrebu na čelu s Ljudevitom Gajem i grofom Jankom Draškovićem.

Poslije imenovanja na najviši položaj u Trojednoj kraljevini, Jelačić je vrlo brzo postao općeprihvaćenim narodnim vođom. Svečanost Jelačićeva ustoličenja bila je povezana s početkom rada prvoga hrvatskoga građanskog Sabora koji je sastavljen na temelju liberalnog izbornog reda.

Ban je ušao u grad okružen masom naroda i u sjajnoj pratnji husara i serežana u slikovitim nošnjama. Slijedile su 93 kočije s mnogim velikodostojnicima, među kojima je bio i srpski patrijarh Josif Rajačić. Pred njim je sutradan ban Jelačić prisegnuo caru i hrvatskomu kralju Ferdinandu, jer nadbiskup Juraj Haulik tada nije bio u Zagrebu.

"Neka dođe pogibao, sav će narod biti jedna ruka, jedno srce i jedan golemi, nepobjedivi junak…", rekao je u svom nastupnom govoru Jelačić.

Upozoravajući Mađare, Jelačić je naglasio da su Hrvati spremni "makar i s mačem u ruci dokazati, kako je isteklo vrijeme, da jedan narod gospoduje nad drugim"! Već u prvim danima svoje banske vlasti ukinuo je kmetstvo, organizirao vojsku i obranu granice.

Kad su mađarski hegemonisti odbili priznati Hrvate kao politički narod, a i Srbe u Vojvodini, ban Jelačić nije dvoumio treba li povesti rat za hrvatske interese. Hrvatske su čete ušle u Beč, a zatim i u Peštu. Već prije vratio je Međimurje matici–domovini! Hrvati su pod Jelačićevim vodstvom prvi od austro-slavenskih naroda uz ideju političkih sloboda, čvrsto i jasno zagovarali i suverenost naroda. Makar su poslije Habsburzi nametnuli centralizam, Jelačić se trudio da i u tim okolnostima radi za dobro naroda. Stekavši već slavu ukinućem kmetstva, pripomogao je uspostavi Zagrebačke nadbiskupije, ujedinjenju grada Zagreba i otvaranju hrvatskog kazališta, potičući stalno gospodarsku, znanstvenu i kulturnu djelatnost.

Jelačićev pogreb 1859. godine pretvorio se u veličanstvenu slavu hrvatskog ponosa i otpora tuđinskom posezanju u slobodu i integritet hrvatskog nacionalnog bića.

Pod izlikom da je služio "tuđinskim interesima", ideološki zaslijepljeni komunistički moćnici godine 1947. skinuli su njegov spomenik s glavnog zagrebačkog trga. Hrvatska demokratska vlast upravo je 16. listopada 1990., na obljetnicu Jelačićeva rođenja, na veličanstvenoj svečanosti na glavni zagrebački trg vratila spomenik slavnoga bana. Trgu je tada vraćeno staro ime: Trg bana Josipa Jelačića.