U to je vrijeme let balonom bio hrabar pothvat jer su baloni na vrući zrak pogonjeni snagom vjetra, a putnici su let regulirali jedino spuštanjem i dizanjem balonskih utega. Prvom letu s ljudskom posadom prethodio je let balonom u kojem nije bilo ljudi. Taj se let dogodio na današnji dan 1783. godine.

''Gospodo i gospođe. Sada ćete biti svjedoci pokusa kojem će se diviti i vaši unuci. Tu veliku vreću napunit ćemo posebnim dimom, čija je proizvodnja naša tajna, a zatim ćete vidjeti kako se uzdiže do oblaka'', čulo se na glavnom trgu u francuskom Annonayu 5. lipnja 1783. Na lijepo uređenom prostoru po kojem se razlijegao glas okupila se masa ljudi. Znatiželjno su sjedili na drvenim tribinama pogledavajući prema suzdržanim licima gradskih otaca koji su popunili prvi red.

Vlasnici tamošnje tvornice papira braća Etienne i Joseph Montgolfier nešto su petljali oko izgužvane papirnate vreće. Glas što se čuo pripadao je Etienneu, ali on na sreću nije čuo podrugljivi smijeh radoznalaca. No, sve je naglo utihnulo kada je u jednom trenutku balon braće Montgolfier, koji će postati povijesni, promjera 15 metara i ispunjen toplim zrakom, uzletio je na visinu od 500 metara, a zatim se polako spustio.

Na tu su vijest u Parizu su svi poludjeli. Na zahtjev kralja Louisa XVI. braća Montoglfier izveli su svoj novi pokus u dvorištu Versaillesa. Ne samo da se njihov balon digao u zrak, nego je u posebnoj košari ponio i prve putnike - ovcu, patku i pijetla!

Međutim, epohalni uzlet balona braće Montgolfier nije bio i prvi, kako se do tada mislilo. Čak 74 godine prije neobični se zračni brod spustio usred carskog Beča. O tom je događaju ostao zapis u “Naumburškim novinama” koje su opisale letjelicu i njezina putnika, portugalskog redovnika. Dugo se smatralo da je bečka senzacija plod drske novinarske prijevare. No, iako možda i nije doletio u Beč, “leteći redovnik” zaista je postojao. Bio je to doktor Bartholomeo de Gusmao. U pismu portugalskom kralju Gusmao je najavio da je ''izumio stroj kojim se može putovati zrakom, često i dvjesto milja na dan''! Dobivši patent za svoj izum Gusmao je u kolovozu 1709. usred Lisabona zaista i poletio. Njegov se leteći brod sastojao od 14 manjih balona koji su se punili toplim zrakom iz dvaju kotlova na dnu gondole. Gusmao i njegov izum uskoro su nestali iz povijesti jer su se pronijele glasine da je “leteći redovnik” lud i da će svojim ''paklenskim strojem nanijeti svijetu teške nevolje''! Pa ipak, taj redovnik i braća Montgolfier svojim su ludim izumima otvorili put eri zračnog prometa.

Prvi balon s ljudskom posadom vinuo se u zrak u studenom 1783. kada su profesor Pilatre de Rozier i aristokrat d'Arlandes preletjeli gotovo osam kilometara iznad Pariza u Montgolfierovom balonu. Braća su za svoje balone dobila nagradu Francuske akademije znanosti. Poslije su izdali nekoliko knjiga o aeronautici, položivši time temelje razvoju zrakoplovstva.

Naravno da se i u Hrvatskoj pozorno pratilo što se događa iznad oblaka.

Već šest godina poslije prvog povijesnog leta braće Montgolfier, carski letač Krsto Mazarović zatražio je 1789. odobrenje od zagrebačkog Kaptola da se svojim balonom napunjenim toplim zrakom vine nad Zagreb. Let je trajao tridesetak minuta i označio je početke balonaštva u Hrvatskoj. Punih sto godina baloni nisu letjeli nad Zagrebom, a onda se pojavio Talijan Giacomo Merigi, poznat i kao ''sin oblaka'', koji je neustrašivim akrobacijama ovješen o balon, desetak godina zabavljao Zagrepčane. Vrhunac uzbuđenja dogodio se 1905. kada je s Mažuranićeva trga uzletio mađarski vojni balon punjen plinom iz obližnjih spremišta stare plinare. Balon je letio iznad Šestina, Gračana i Velike Gorice, a gotovo ga je cijelim putem u automobilu pratio poznati Zagrepčanin i svestrani sportaš Ferdinand Budicki. Zanimljivo je da je tada prvi put Zagreb i njegova okolica snimljen iz zraka.