Što to biskup ima na glavi?

Dok se različite biskupove kape mogu učiniti čudnima, povijesni podaci otkrivaju dublji značaj njihove uporabe.
Autor: svjetlorijeci.ba/Laudato /D.T. ponedjeljak, 11. rujna 2017. u 12:14

Zasigurno ste u životu nazočili svečanom misnom slavlju koje je predvodio biskup, odnosno tzv. pontifikalnoj misi. Mogli ste vidjeti kako biskup stalno stavlja i skida kapice, zar ne?

Netko bi mogao pomisliti kako je to čudno, osobito ako nije katolik, a ponekad je čak i duhovito, iako je uglavnom riječ o svečanim slavljima. Uz to, čak i majstori liturgije pogriješe u trenucima odabira biskupove ''kapice'' tijekom takvih slavlja. Otkuda toliko komplikacija oko toga što biskup nosi na glavi? Što predstavljaju njegovi šeširi? Dvije su kapice posebno česte u uporabi kod biskupa. 

Prva takva kapica naziva se zucchetto (izg. cukȅto). To je mala kapica koja tijekom službenih susreta ili liturgijskih slavlja stoji na vrh glave. Biskupi, kardinali i papa nose zucchettorazličitih boja, već prema svojoj službi (ljubičasti, crveni ili bijeli). Svećenici također mogu nositi zuccheto, i to crne boje, a tijekom zime možda sretnete čak i franjevca sa smeđim zucchetom na glavi.

Do uporabe cuketa došlo je u srednjem vijeku, kad su klerici pokrivali svoje tonzure (ošišani i obrijani dio glave) od kiše i snijega. Otprilike u 15. stoljeću zucchetto se nosio u svečanostima, kako bi ljudi mogli razlikovati razine – biskupe od svećenika, primjerice. Ovakve kapice mogu se nositi i izvan liturgije, ali je važno znati kako se uvijek skida u nazočnosti Presvetoga sakramenta. Također, premda je slična židovskoj kapici kippah, koju nose muškarci u židovstvu, ipak postoji velika razlika među njima.

Ipak, druga jedna, nešto popularnija biskupska kapa jest mitra i pokazuje biskupov autoritet. Često se uspoređuje s kapama židovskih velikih svećenika, ali danas povjesničari smatraju da podrijetlo vuče iz antičke Grčke. Primjerice, natjecatelji na Olimpijskim igrama nosili su trake na glavi, ispod kojih bi postavljali kapice kao zaštitu od vrućine. Pobjednici bi kao nagradu dobivali vijenac od lovorova lišća, preko kapice i trake. Tako su i svećenici stare grčke i kasniji službenici Bizantskoga Carstva nosili slične atribute. Slično tomu nastala je i mitra, koja sve do 11. stoljeća nije bila sastavni dio biskupskoga liturgijskog ruha. Tek je u 12. stoljeću mitra postala prepoznatljiva biskupska kapa s dva vrha (sprijeda i otraga) i s dvije trakice koje padaju preko biskupovih ramena. Danas se koristi jedino tijekom svečanih liturgijskih slavlja na kojima sudjeluje biskup.

Kakve veze onda mitra ima s trkačima u Grčkoj? Pavao govori kako je biskupu dana obveza da svoje stado vodi u nebo, tako što trči sa svojim vjernicima i ohrabruje ih da osvoje krunu koju dobivaju pobjednici (usp. 1 Kor 9,24).

 
Da biste komentirali, prijavite se.