Smanjenje unosa soli važno je kao i prestanak pušenja

Smanjenje unosa soli jednako je važno za zdravlje kao i prestanak pušenja, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u povodu Tjedna borbe protiv prekomjernog unosa soli. Njihove procjene govore da bi 15-postotno smanjenje unosa soli za 10 godina u svijetu spriječilo devet milijuna smrtnih slučajeva.

sol.jpg
Autor
Laudato/Hina
Fotograf
www.fitsugar.com
Objavljeno:
 
17.03.2014 15:47

Pretjerana konzumacija soli jedan je od glavnih uzroka bolesti srca i krvnih žila, odgovorna je za 62 posto moždanih udara i gotovo svaku drugu koronarnu bolest, a utječe i na nastanak karcinoma želuca, pogoršanje simptoma astme, bubrežnih bolesti i osteoporoze.

Smanjenje dnevnog unosa soli za tri grama donijelo bi milijunske uštede zdravstvenom sustavu i spasilo tisuće života, istaknuo je predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu Željko Reiner na konferenciji za novinare društava za hipertenziju i aterosklerozu, s koje je upućen poziv proizvođačima da smanje sol u svojim proizvodima.

Iako preporuke WHO-a govore o dnevnom unosu soli od 5 grama, a američko kardiološko društvo preporučuje između 3,5 i 4 grama. U Hrvatskoj žene prosječno dnevno konzumiraju oko 11 grama soli, a muškarci nešto više od 13 grama.

Od pokretanja Nacionalne akcije za smanjenje prekomjernog unosa soli (2006.), utvrđeno je da građani većinom nisu svjesni soli u gotovim i polugotovim proizvodima, žitaricama, pekarskim i mliječnim proizvodima. Gotovo 80 posto soli koju dnevno konzumiramo odnosi se na tu skrivenu sol, upozoravaju društva za hipertenziju i aterosklerozu.

Prema EU strategiji za prehranu i pretilost, plan je smanjivati unos kuhinjske soli za oko četiri posto godišnje. Među 12 namirnica - glavnih krivaca za prekomjeran unos soli - nalaze se kruh, mesni proizvodi, sirevi, gotova jela, juhe, žitarice za doručak, riblji proizvodi, čips, slane grickalice, gotova jela, umaci, začini i proizvodi od krumpira.

Svaki prehrambeni proizvod trebao bi imati deklaraciju o količini soli koju sadržava, a trebalo bi propisati i maksimalne količine soli u kruhu. Ta bi pitanja trebala biti zakonski regulirana, kao što je u većini razvijenih europskih zemalja, SAD-u i Australiji, istaknuto je na konferenciji.

Prva verzija prijedloga Nacionalne strategije i plana implementacije aktivnosti vezano uz utjecaj prekomjernog unosa soli na zdravlje bit će objavljena 10. travnja, do kada bi je trebala dovršiti radna skupina okupljena oko Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: