Fra Nikola Jurišić: 'Došašće nam je prilika da pripravimo u srcu doček dostojan Kralja'

Bogoslov Hercegovačke franjevačke provincije Fra Nikola Jurišić govori o Došašću, vremenu priprave za blagdan Kristova rođenja. Došašće je bogato blagdanima i običajima kojima se kršćani pripremaju za Božić.
Autor: Laudato/Josip Bartulić Photo: fra Nikola Jurišić četvrtak, 07. prosinca 2017. u 12:14

Što je Advent ili Došašće?

Advent ili Došašće je vrijeme u Crkvenoj liturgijskoj godini posvećeno iščekivanju rođenja Onoga koji ima doći da bude Emanuel – s nama Bog. To razdoblje od 4 tjedna ujedno je i početak nove liturgijske godine. Kroz ta 4 tjedna kršćanin je pozvan u radosnoj napetosti i iščekivanju pripremiti svoje srce za dolazak Gospodnji. Znamo kako u ono vrijeme nije za Mariju i Josipa bilo mjesta ni u svratištu. Danas smo mi pozvani biti upravo svratište gdje se Isus ima roditi. Došašće nam je prilika da pripravimo u srcu doček dostojan Kralja.

Kako je u kršćansku tradiciju ušlo slavljenje Došašća?

Slavljenje Došašća u kršćansku tradiciju ulazi u 5. stoljeću kada je biskup Perpetuo iz Toursa započeo s vjernicima pripremu za slavlje rođenja Gospodnjega koja je trajala 40 dana. Početak je bio na blagdan sv. Martina (11. studenoga) i završavao bi na Badnjak. U to vrijeme je to bilo pokorničko vrijeme, skupa s korizmom, kada se i postilo 3 dana tjedno. Čak su i liturgijska čitanja bila uzeta iz korizmenog vremena. U 6. stoljeću dolazi do izmjene. Papa Grgur Veliki skraćuje Došašće na vrijeme od 4 tjedna kakvo imamo i danas. Također, ukida pokornički duh i post iako se izbjegavaju veća slavlja. Drugi Vatikanski sabor u liturgiju unosi promjene i na ovom području te se, kroz liturgiju, da Došašće doživjeti kao spoj pokorničkog raspoloženja i radosnog iščekivanja.

Zbog čega se na adventskom vijencu pale svijeće i što one simboliziraju?

Svako paljenje svijeće u liturgiji odraz je Kristove prisutnosti među ljudima. Znamo svi kako svijeće koristimo i onda kada je prostor mračan, a nema struje. Isto je i sa ovim svijećama na simboličan način. Čovjek pogođen grijehom okružen je tamom. Kako se vrijeme dolaska Gospodnjeg približava tako se i povećava broj upaljenih svijeća na adventskom vijencu. Tako u neposrednoj blizini Božića gore sve 4 svijeće i to svjetlo nam naviješta da je blizu vrijeme dolaska. S Kristovim dolaskom dolazi i vječno svjetlo koje rasvjetljuje svakoga čovjeka i odnosi tamu grijeha.

Za vrijeme Došašća slave se svete mise zornice, koje su mnogima omiljene mise. Što mislite zbog čega su toliko puku one tako drage?

Mise zornice svakoga od nas, i simbolički i doslovno, pozivaju na budnost. Najprije na budnu pripravu za slavlje Kristova rođenja, ali i Njegovog drugog dolaska. U svojoj bîti ovaj običaj je pokorničkog karaktera jer se svojim odlaskom na zornicu vjernik odriče sna. Sami duh koji vlada u to vrijeme, potpomognut i liturgijskim pjesmama, poziva čovjeka i na radost zbog skorog slavlja! A, tko ne voli ono što ga trajno poziva na radost?

Sutra je Sveti Nikola i mnoga djeca će čistiti svoje čizmice nadajući se da će u njima naći poklone. Recite nam nešto više o tome svecu?

Sv. Nikola je bio biskup koji je živio u 3. i 4. stoljeću u Turskoj. O njegovom životu se ne zna puno, ali ono što se zna preneseno nam je usmenom predajom, legendama i slično. O njemu se govori i da je bio veliki čudotvorac. Čak se da pročitati da je stišavao morske oluje poput Isusa i slično. Bio je to skroman čovjek. Kada je prvi put trebao biti izabran za biskupa povlači se u samotište u Palestini te ondje boravi do konačnog izbora za biskupa kada to nije mogao izbjeći.

Što se tiče čizmica i darivanja o njegovu blagdanu tu postoji priča koja ima 2 završetka, ovisi kako tko želi tumačiti. U blizini Nikoline kuće živio je, nekada imućan a sada siromašan čovjek. Izgubio je posao i ostao bez imetka. Imao je 3 kćeri, ali nije imao dovoljno miraza da uda barem jednu od njih. Tako je došao na ideju da iskoristi njihovu ljepotu i mladost kako dođe do novca. Sve 3 sestre su se pomolile Bogu da ih oslobodi te sramote. Dočuo je to i Nikola koji jednu večer uzima novac, stavlja ga u platnenu vrećicu i ubacuje kroz prozor. Tako je susjed udao prvu kćer a na isti način i drugu. Priča se razilazi kada dolazi do treće kćeri.

Jedna verzija govori da je ovaj otac pretpostavljao da će dobrotvorac doći i po treći put i čekao je svaku večer pored prozora. I dočekao je. Nikola je došao, ubacio novac kroz prozor i pokušao otići. Otac odmah iziđe van, stiže Nikolu i prepozna ga. Iako mu je Nikola govorio da o tome ništa ne govori ovaj je sve razglasio po onom kraju.

Druga verzija govori kako je Nikola vidio oca da čeka kod prozora. Kako je htio ostati nepoznat popeo se na krov kuće i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Budući da su se iznad ognjišta sušile čarape zlatnici su pali u njih. Tako je došlo do današnjih tradicija Djeda Mraza i stavljanja darova u čizmice ili čarape.

Što savjetujete roditeljima da poklone djeci?

U ovom konzumerizmu teško je reći da se ne kupuje ništa. Dovoljno je nešto simbolično kako dijete ne bi bilo razočarano. Ako želimo biti poučeni primjerom onoga od koga smo to preuzeli onda ćemo morati malo razmisliti. Nikola je darivao zlatnike kako bi djevojke sačuvale čast i umakle zlu. Tako danas možemo djeci darovati neke bojanke, knjige, igre i slično s kršćanskom porukom ili nešto što će ih odgajati u duhu s kršćanskim vrijednostima.

Na blagdan Svete Lucije sije se pšenica. Što ona simbolizira?

U nekim krajevima se taj običaj vrši na blagdan sv. Barbare. Ako ćemo uzeti u obzir početak običaja onda treba reći da su tako poganski narodi provjeravali sjemenje koje će sijati sljedeće godine. Išlo bi se onda od kuće do kuće i tako se uspoređivalo čije je sjemenje bolje. Također se u to vrijeme molilo i za plodnost i urod zemlje. No, ako želimo razmišljati u kršćanskom duhu možemo vidjeti sljedeće: Sam Isus govori da moramo biti kao zrno pšenice. Moramo umrijeti kako bismo donijeli obilan rod. Ovo sijanje simbolizira iščekivanje onog Sjemena koje je jednom umrlo te i danas raste i donosi plodove po cijelom svijetu od kojih i mi živimo i kojima se hranimo.

Recite nam nešto i o ostalim blagdanima koji se slave u Došašću?

U Došašću se obilježava slavlje više blagdana i uz svaki se vežu određeni običaji. Tako 4. prosinca pada blagdan sv. Barbare. U nekim krajevima se tada sije pšenica i čestitari odlaze po kućama kako bi zaželjeli sve najbolje domaćinima, pri tome se misli na urod zemlje, rodnost životinja a i u obitelji i slično. Sljedeći je blagdan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije. Dan je to kada se spominjemo činjenice da je Marija stvorena, po Božjoj namisli, slobodna od grijeha kako bi mogla začeti Isusa. Onda imamo blagdane sv. Nikole (6. prosinca) i sv. Lucije (13. prosinca). O običajima na taj dan smo već nešto rekli. Također u Došašću slavimo i blagdan apostola Tome koji pada na 21. prosinac. Slavlje Došašća završava Badnjakom. Taj dan je prepun običaja u našem narodu, a običaji se razlikuju od mjesta do mjesta.

Sveta tri kralja pratili su zvijezdu koja ih je dovela malom Isusu. Što bi vjernicima trebala biti ta zvijezda koja će ih dovesti do Božića? Na koji način se kršćani najbolje mogu pripremiti za Božić?

Samo vrijeme Adventa te duh i način proslave dovoljni su nam kako bismo se dovoljno dobro pripremili. Razmatranje dnevnih čitanja i Evanđelja, ispovijed, sakramentalni i život u ljubavi prema i s drugima. Ne dati da nam svjetla lampica i ukrašenih gradova već sada zamute pogled na vječno Svjetlo koje dolazi.

Hoće li Laudato obiteljska televizija s kršćanskim vrednotama kršćanima, pa i ostalima, biti zvijezda vodilja  u medijskom prostoru?

Svakako da hoće. Budući da danas nemamo priliku gledati sadržaj koji bi promicao kršćanske vrednote Laudato TV je i više nego potreban današnjem čovjeku. Vidimo i sami kako su se u ovom društvu počele gubiti osnovne kršćanske vrijednosti te se sve što je dobro obezvrjeđuje. Laudato TV stoga predstavlja oporbu svemu što nam današnje društvo nameće. Dao Bog da ustrajete u onome što ste započeli!

Obitelj-malih-marija.com
 

Da biste komentirali, prijavite se.