Marijana Petir: Želim biti glas Hrvatske u Europskom parlamentu

„Želim održati obećanje koje sam dala hrvatskim građanima u predizbornoj kampanji - da ću biti njihov glas u Europskom parlamentu. To se odnosi na inicijative koje predlažem, pitanja koja postavljam te na moj rad u odborima“, poručila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u razgovoru za Laudato.hr.
Autor: Marija Pandžić/Laudato Photo: www.vecernji.hr nedjelja, 21. rujna 2014. u 08:28
Koje ciljeve želite ispuniti u okviru EU parlamenta?

Članica sam Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova a zamjenica sam člana u Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane. Kroz članstvo u tim odborima zalagat ću se za boljitak hrvatskog sela i opstanak domaće poljoprivrede, očuvanje okoliša i prirode ali i njihovo održivo korištenje u svrhu poticanja gospodarskog razvoja kao i za zaštitu općeljudskih vrijednosti. Gotovo pola proračuna Europske unije namijenjena je Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, kako bi se, između ostalog, osigurala i dostatna proizvodnja hrane. Koliko je teška situacija u Hrvatskoj, svi dobro znamo.  Stoga ću u okviru svog rada u Europskom parlamentu tražiti i boriti se za sve ono što je dobro za hrvatske građane i Hrvatsku.

Kako biste ocijenili prvih godinu dana Hrvatske u EU?

Više se propustilo nego što se postiglo.  Europska unija skoro pola proračuna izdvaja za poljoprivredu. Nažalost, Hrvatska do sada od toga i nije imala neku korist. Resorni ministar do sada se nije pokazao pretjerano uspješan u zastupanju interesa hrvatskih poljoprivrednika. Npr. Program ruralnog razvoja vraćen je na doradu zbog čega je ove godine izgubljeno 50 milijuna eura. S druge pak strane seljačke udruge imaju mnoštvo primjedbi na predloženi model izravnih plaćanja jer ga smatraju nepravednim. Iako sam članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj u Europskom parlamentu moram reći da ne mogu uspostaviti komunikaciju s resornim ministrom i ministarstvom što je zabrinjavajuće budući da bi, kada je riječ o europskoj razini, svi trebali surađivati ukoliko nam je stalo do hrvatskih poljoprivrednika. Upravo zato sam se i sastala s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore, ribara i seljačkih udruga kako bismo kroz suradnju došli do prihvatljivih rješenja za Hrvatsku, za što ću se i zalagati u Europskom parlamentu.

Koji su Vaši ciljevi u radu pojedinih Odbora – Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbor za prava žena i jednakost spolova te Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane?

Politika Europske unije za  poljoprivredu ruralni razvoj za cilj dostanu proizvodnju i opskrbu hranom europskog stanovništva te  poboljšanje kvalitete života na ruralnim područjima, kao i poticanje raznolikosti gospodarskih djelatnosti. Obzirom da  Hrvatska nije ravnomjerno razvijena smatram da se upravo u ruralnom području otvaraju nove mogućnosti koje bi trebalo iskoristiti a što se mene tiče, dat ću sve od sebe da ukažem na to kako se to može postići, naravno, u okviru onog što mogu kao europarlamentarka. Spomenut ću samo neke inicijative. Založila sam se na odboru da se promijene kriteriji i odobre sredstva kako bi  se hrvatskoj djeci u školama financirao obrok mlijeka, voća i povrća te da i naši poljoprivredni proizvođači pogođeni ruskim embargom dobiju obeštećenje.
Kada je pak riječ o pravima  žena i jednakosti spolova, treba reći da, koliko god se govori o tome, još se uvijek može dogoditi da - počnimo od politike - biti žena znači da se na istom mjestu moraš truditi više a lako se može dogoditi da postigneš manje od kolege muškog spola, neovisno o individualnim sposobnostima. Nije dobro da žena, samo zato što je žena, ostane prikraćena za ostvarivanje svojih potencijala. To nije samo njezin gubitak, to je gubitak za čitavo društvo. Svi se mi rađamo s talentima, bilo da smo žene ili muškarci, a ti nam talenti nisu dani samo zbog nas samih već i na korist našoj zajednici. A jednaka plaća za isti posao pitanje je temeljne pravednosti, i o tome više zapravo ne bismo trebali niti raspravljati. Ali, očigledno još uvijek moramo, pa se tako o tome raspravlja i u Europskom parlamentu. No, događa se da pod nazivnikom borbe za ravnopravnost, neki pokušavaju raspravu svesti na ideološku razinu namečući svoju ideologiju kojom žele u potpunosti promijeniti sustav  vrijednosti koji živi većina Hrvata ali i većina Europljana.Kada netko ne priznaje drugima pravo na život i ljudsko dostojanstvo ili potkopava obitelj kakvu poznajemo, onda to iziskuje rekaciju.
U Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane sam zamjenica člana a glavna tema s kojom se bavim jest borba protiv GMO-a jer želim da Hrvatska i dalje ostane očuvana a to naravno želim i za Europu. Stoga ponovo pokrećem inicijativu za stvaranje Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a kako bi sačuvali našu tradicionalnu proizvodnju hrane, naš turizam i biološku raznolikost.

Djelujete i humanitarno. Naime, podržali ste djelovanje Zaklade Sisačke biskupije „Fra Bonifacije Ivan Pavletić“ donacijom od gotovo 90 tisuća kuna tijekom 5 godina Vašeg mandata u EU te ćete najboljem studentu osigurati praksu u samom parlamentu. Što Vas je potaknulo na humanitarno djelovanje?

Ne bih mogla sad istaknuti nešto posebno – naprosto, treba pomoći gdje se može. Ne može se sve, zato je problem odabrati na koji način pomoći, odnosno, utvrditi gdje je potreba. Kao što sam već rekla, svi se mi rađamo s talentima, potencijalom – ako mogu pomoći nekom da taj svoj potencijal ispuni, to je dobro ne samo za tu osobu već je to i dobrobit za društvo.

Koja je uloga Katoličke Crkve u Vašem životu?

Katolička Crkva je zajednica vjernika kojoj pripadam. Kao i svaka druga zajednica ima svojih nesavršenosti, ali ja svoju Crkvu volim i u njoj pronalazim puno dobra zato sam spremna i dalje se zalagati da kao zajednica budemo što bliži onoj definiciji Crkve koju najčešće koristim a to je da je Crkva narod Božji. A tamo gdje je Bog, čovjek se osjeća kao da je kod kuće.
Da biste komentirali, prijavite se.