Did Mate o referendumu u Irskoj

I ovo što se događa s ljudima u suvremenom svijetu može se prispodobiti inicijativi jastrebova u šumi, koji su, nezadovoljni svakodnevnom lovinom i žrtvama, odlučili napraviti promidžbenu kampanju i oblijepiti šumu svojim pamfletima pozivajući sve ptice pjevice da u ime novog suživota i napretka u šumi, poruše svoja gnijezda i pođu u novo i drukčije, miroljubivo zajedništvo svih ptica i životinja u šumi.
Autor: don Ivan Bodrožić/Laudato/A.D. Photo: www.4freephotos.com petak, 05. lipnja 2015. u 15:05

Kako su posljednjih tjedana svi nestrpljivo čekali najavljeni referendum u Irskoj o ozakonjenju istospolnih brakova, tako su mediji brujali prognozama i najavama, a tako i izvješćima nakon referenduma kad je rezultat pokazao da je Irska prva zemlja koja ih je ozakonila. A uz ta izvješća bilo je kojekakvih izjava, pa i s najvećih instanci društva. No tih istih pitanja nije bio pošteđen ni čovjek s onih nižih razina kao što je did Mate, pa je on kao onaj zdravi seoski autoritet bio prozvan i pozvan nešto reći o tome, jer ga je radoznala seoska javnost pitala i slušala dok je divanio pred svojom kućom mirno zamotavajući škiju i povlačeći pokoji dim aromatizirajući njime svoj spokojni monolog:

„Dite moje, sve što se događa u svijetu među ljudima može se usporediti s događanjima na primjer u šumi među pticama. Postoje one male i one velike ptice. Postoje ptice pjevice i one grabežljivice, te je svaki dan satkan i od izazova koje među njima postoje. One male bezazlene ptice pjevice htjele bi uživati u ljepoti života, skrbeći o svome gnijezdu i skladajući lijepe meolodije uljepšavajući život šume. A opet svaki put kada zapjevaju izlažu se opasnosti da ih neka grabežljivica čuje i da ih pokuša lišiti života.

Postoje moćne skupine, jastrebovi koji želi istjerati ptice pjevice iz gnijezda i pohvatati ih. Čak su se suvremeni jastrebovi dosjetili kako da navedu druge ptice da poruše svoja gnijezda, kako bi potom pograbili njihove nezaštićene ptiće kao žrtve svoje nastrane strasti i nezasitne pohote, svoje grabežljive naravi i nekontrolirane bezočnosti. I ovo što se događa s ljudima u suvremenom svijetu može se prispodobiti inicijativi jastrebova u šumi, koji su, nezadovoljni svakodnevnom lovinom i žrtvama, odlučili napraviti promidžbenu kampanju i oblijepiti šumu svojim pamfletima pozivajući sve ptice pjevice da u ime novog suživota i napretka u šumi, poruše svoja gnijezda i pođu u novo i drukčije, miroljubivo zajedništvo svih ptica i životinja u šumi.

Tragedija nastaje kad ptice pjevice prihvaćaju takav poziv, ruše svoja gnijezda i opredjeljuju se na 'napredniji' život, ne više u skučenom i malom gnijezdu, nego na slobodan život u slobodnoj šumi. Jer normalno je da kobac i jastreb neće bezazlenim pjevicama otkriti svoj pakleni plan, nego će ih pod krinkom većih prava i sloboda u cijeloj šumi, zamotanih u celofan glamuroznih obećanja, navesti da razgrađuju svoja gnijezda i da prihvate novi način života. Grabežljivcima je dovoljno da im pjevice počnu vjerovati, a dalje je njihova briga kako će sebi namaći nezaštićene žrtve, o čijoj dobrobiti i tako nisu vodili nikakvog računa. I ne čudim se jastrebu i kopcu, jer znam da im je grabež u krvi, nego se čudim naivnosti nezaštićenih ptica koje ne vide kandže spremne da se na njih obruše i izvrše pokolj, koje iza umiljatih dodvorničkih riječi ne vide izoštreni kljun koji samo čeka da ih raspori.

Ali ipak, da ne bi ovo zvučalo pesimistički, u svemu tome je najvažnije da ovaj sotonski plan i paklena ponuda grabežljivaca ne može natjerati nijednu pticu da razruši svoje gnijezdo uime sveobuhvatnog plana novoga života. Videći sve što se događa, svaka ptica koja u sebi prihvati živjeti sukladno unutarnjem glasu savjesti po kojem pjeva neizrecive pjesme života, neće se dati zavarati utopijama kojima se služe moćni jastrebovi izopačenoga svijeta da skrše postojanje i dosljednost onih malih i bezazlenih ptica. Protiv kobi koju im namijeniše kopci, oprijet će se štiteći intimu svoga gnijezda. Kao što neće dopustiti da je gavrani uče pjevati svojim graktanjem, tako neće dopusti niti da je jastrebovi uče životu kad im je jedina nakana da ono nevino i bezazleno opustoše svodeći svaku drugu pticu na jeftinu i naivnu žrtvu. Kao što se pjevice uče pjevati slušajući onu melodiju iznutra, iz srca, iz dubine bića i naravi, tako neće učiti što je život od onih kojima je na pameti osporavanja života i zatiranje svega vrijednoga. Kao što joj iz skrovitosti i nutrine dolazi glas one vječne melodije koju svojim pjevom izriče, tako će uvijek slušati onaj neizrecivi glas savjesti, zahvaljujući kojemu će znati razlikovati izopačene utopije kojima se služe moćni i pokvareni jastrebovi u želji da lakše neprikosnoveno zagospodare šumom i da bez ikakva protivljenja i reda pustoše koga im drago. Ptica koja drži do svoga života, gnijezda i pjeva, melodiju svoga života primat će iznutra, iz najiskonskije svoje biti, a ne od zlogukih promicatelja izopačene ljubavi.

Jao onoj ptici pjevici koja je pomislila da će bolje pjevati kad napusti, zapusti i razruši svoje gnijezdo, jer pokazuje nezamislivu naivnost koja će se prije ili poslije pokazati pogubnom. No ako će poštivati onaj svoj naravni, od Boga dani instinkt, i živjeti pozorno čuvajući se opasnosti, još dugo će u svom gnijezdu njegovati život i pjevati mu neizrecive melodije. I jao šumi u kojoj ptice razruše svoja gnijezda, u njoj će se brzo namnožiti jastrebovi. A kad utihne pjev ptica onda će šumom doista odjekivati samo veliki jao. Zato držim da je ovo 'lukavstvo jastrebova' ono isto lukavstvo zmije kojom svetopisac opisuje sotonsku napast kojom su bili zavedeni Adam i Eva, a kojoj je svaka dobronamjerna ptica pozvana oduprijeti se.“

Da biste komentirali, prijavite se.