Valerija Kovač

Valerija Kovač - redovnica Družbe sestara franjevaka od Bezgrješne iz Šibenika, asistentica na Katedri dogmatske teologije KBF-a u Zagrebu, doktorandica dogmatske teologije, urednica mrežnog portala svoje redovničke zajednice
Autor: Tanja Baran četvrtak, 02. svibnja 2013. u 08:53

Kovač, Valerija, redovnica Družbe sestara franjevaka od Bezgrješne iz Šibenika, asistentica na Katedri dogmatske teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, uskoro doktorica dogmatske teologije, urednica mrežnog portala svoje redovničke zajednice (Posušje, BiH, 13. kolovoza 1972.)

Odrastanje. Roditelji su joj Marijan i Iva, rođena Omazić. Njih su dvoje rodom  iz selâ šire okolice Posušja, iz Zavelima i Vinice, a vjenčali su se 1969. godine. Valerija se rodila samo dvije minute prije svoje sestre blizanke. Kako su prijevremeno rođene, provele su dva mjeseca u inkubatoru u splitskoj bolnici. Budući da su rođene u nedjelju, starija, s. Valerija, dobila je ime Nedjeljka (zvali su je Neda), a mlađa Marija. Mlađa sestra blizanka umrla je nakon četiri mjeseca života, pa je Valerija tijekom djetinjstva često o njoj razmišljala i zamišljala kako bi bilo lijepo da je i ona živa. Kasnije joj se rodio brat Ivica i još jedna sestra, koja je dobila isto ime – Marija, pa Valerija zna reći da ima dvije rođene sestre koje se zovu Marija.
Rano djetinjstvo provela je kod bake na selu, a potom je otišla k roditeljima u München u Njemačku, koji su već tada radili kao „gastarbajteri“. Prisjeća se lijepih trenutaka života s bakom na selu i radosti prvih školskih dana, ali joj je također bilo drago kada je došla k roditeljima u München gdje nije imala nikakvih poteškoća uklopiti se u novu životnu i školsku sredinu. Odrasla je u obitelji koja je živjela uobičajenim životom tadašnjih „gastarbajtera“, u okružju kako Nijemaca, tako i Hrvata te stranaca mnogih drugih nacionalnosti.

Iz vjerskoga života. Potječe iz tradicionalno vjerničke obitelji u kojoj je dobila prve vjerske temelje. Prvo osobnije uključivanje u vjerski život dogodilo joj se u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Münchenu, koja se tada zvala „Hrvatski dom“. U njoj su se Hrvati, pod vodstvom franjevaca i redovnica, okupljali na misu i druga različita druženja. Išla je na vjeronauk, pjevala u zboru djece i mladih, jedno je vrijeme ministrirala, čitala na misi, sudjelovala na biblijskim natjecanjima hrvatske mladeži u Njemačkoj, koja su se održavala u Frankfurtu. U tom okruženju se rodila i želja za odlazak u samostan. U HKM München djelovale su sestre franjevke iz Šibenika pa joj je bilo logično da dođe u njihovu zajednicu.

Obrazovanje i redovništvo. Osnovnu školu započela je u Zavelimu, a nastavila u Münchenu. Srednju školu matematičko-prirodoslovnog smjera pohađala je u Münchenu, a potom u Šibeniku. Nekoliko je godina u Münchenu učila svirati harmoniku. U rujnu 1989. godine došla je u Kuću maticu sestara franjevki od Bezgrješne u Šibenik te je kao kandidatica još dvije godine pohađala srednju školu, odgojno-obrazovni smjer. Na blagdan imena Marijina, 12. rujna 1991. godine ušla je u novicijat, koji je provela u samostanu u Grljevcu kod Splita. Prve redovničke zavjete položila je u Šibeniku, 12. rujna 1992., a doživotne na isti dan pet godina kasnije, 1997. godine.
Od 1993. do 1998. pohađala je filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na kojem je 2000. diplomirala te stekla naslov diplomirani teolog. Nakon četverogodišnjega rada kao vjeroučiteljica u OŠ Fausta Vrančića i katehetskoga djelovanja u katedralnoj župi sv. Jakova (1998. - 2002.) u Šibeniku, u rujnu 2002. godine upisala je poslijediplomski studij sa specijalizacijom u dogmatskoj teologiji na Teološkome fakultetu Papinskog sveučilišta „Gregoriana“ u Rimu, na kojem je u ožujku 2005. postigla licencijat iz dogmatske teologije. Naslov magistarskoga rada bio je „Bog kao otajstvo u teologiji Karla Rahnera“. Od travnja 2005. do kolovoza 2008. radila je kao urednica u mjesečniku „Mali koncil“ i surađivala za tjednik „Glas Koncila“. Od akademske godine 2009./2010. bila je honorarna suradnica na Katedri dogmatske teologije KBF-a u Zagrebu, a u prosincu 2011. godine zaposlena je kao asistentica na istoj Katedri. Uz nastavnu djelatnost na KBF-u, predaje jedan kolegij na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“. Pod mentorstvom prof. dr. Ivana Karlića izradila je doktorski rad o temi „Personalno-relacijska paradigma teologije Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.“ te očekuje njegovu javnu obranu. Sudjelovala je na nekoliko simpozija, objavila nekoliko teoloških članaka te gostovala u različitim religijskim emisijama na televiziji i radiju. Uređuje mrežni portal svoje redovničke zajednice.

Osobno. Voli likovnu umjetnost duhovne tematike, rado putuje te razgledava kulturnu i umjetničku baštinu pojedinih mjesta, voli pogledati dobar film i šetati po prirodi.