Vlado Čutura

Vlado Čutura - novinar Glasa Koncila, pokretač i urednik više časopisa, pisac, crkveno i društveno angažirani vjernik laik, suautor nedavno objavljene knjige “Savjeti katoličkih liječnika i zdravstvena vizita”
Autor: Tanja Baran nedjelja, 01. siječnja 2012. u 00:00

ČUTURA, Vlado, novinar Glasa Koncila, pokretač i urednik više časopisa, crkveno i društveno angažirani vjernik laik (Tribistovo, 15. 10. 1960.)

Odrastanje. Rođen je na 940 metara nadmorske visine u planinskom selu Tribistovu koje je zračno udaljeno od jadranske obale manje od trideset kilometara. Kršten je u župi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Posušju. Roditelji su mu bili majka Luca, rođena Slišković iz sela Trna sa Širokog Brijega i otac Stjepan iz Tribistova. Majčin djed Marko, kao učenik širokobriješkoga samostana u vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je svjedokom ubojstva nevinih širokobrijeških franjevaca i njegova su se svjedočanstva u obitelji prenosila s koljena na koljeno. Vladu je posebno oduševljavala vjera djeda Martina koji se teško razbolio kao austrougarski vojnik na galiji veslajući od Trsta do Splita, te se zavjetovao da će postiti sve mlade nedjelje do kraja života. Kao peto od osmero djece, Vlado je do desete godine života živio s roditeljima, a nakon toga je otišao u Široki Brijeg k majčinim roditeljima na daljnje školovanje. Otac Stjepan kao hrvatski vojnik etiketiran je kao državni neprijatelj pa je cijela obitelj bila pod “komunističkim povećalom“. Kako je Stjepan suđen desetak puta, ta komunistička praksa prenesena je i na djecu. Tako je montiranu političku presudu dobio i Vlado pod optužbom da se nije javio na vojnu vježbu, za koju nikad nije dobio poziv.
Vlado potječe iz praktične katoličke obitelji pa je vjera za njega životni proces koji se događa svakim danom.

Obrazovanje i vještine.
Poslije završene gimnazije studirao je pravo, teologiju i filozofiju. Pohađa Gajdašku akademiju, pohađa tečaj (studij) psihoanalize - logoterapiju. 

Posao. U uredništvu „Glasa Koncila“ zaposlio se 1990. i radio je na više radnih mjesta. Danas je novinar. Surađivao je i objavljivao priloge u više od pedeset različitih medija („Večernji list“, „Obzor“, „Hrvatski list“, „Slobodna Dalmacija“, „Nedjeljna Dalmacija“, „Vjesnik“, „Zora“, „Marulić“, „Velebit“, „Izazov istine“, „Žumberački list“, „Glas Žumberka“, „Žumberački krijes“, „Sportske novosti“, „MadeIn“ ...). Pokretač je i urednik glasila: „Zov iskona“, „Sveta Obitelj“, „Glas sela“. U glasilima Hrvatske vojske bio je kolumnist, zatim politički komentator za područje BiH „Večernjakova“ podliska „Dom i svijet“. Od 2004. godine kolumnist je „Žive zajednice o Crkvi u domovini“. Od 2000. do 2006. uređivao je župni časopis „Advocata Croatiae“  u zagrebačkim Rematama u kojima Vlado živi. Bio je izvršni urednik „AutoStara“. Urednik je glasila „Pulsa pacijenata“, član uredništva „Plavog fokusa“ i drugih izdanja Hrvatske komore medicinskih sestara u kojoj je pokrenuo biblioteku: "Uloga medicinskih sestara i tehničara u Domovinskom ratu i stvaranju Republike Hrvatske". (Uredio: Vukovarska sjećanja, Lička svjedočanstva, Sestrinstvo - imidž ili stvarnost, Kako zdravlje?) 
Autor je duhovnoga pratitelja za bolesnike pod naslovom: "Kroz Tvoj dodir", priredio je knjigu "Lijepo je biti svećenik", uredio je monografiju o Hrvatskoj katoličkoj misiji u Sindelfingenu. Suautor je knjige “Savjeti katoličkih liječnika i zdravstvena vizita”.
Kao član Upravnog odbora Društva za kulturu demokracije autor je projekta “Komunikacijske vještine s odgojno obrazovnog stajališta i novinarske radionice” te njegov provoditelj u svim hrvatskim županijama.
Suradnik je HTV-a, pokretač i urednik radijske emisije za djecu "Škola ispod plašta" na Radiju Marija, suradnik je Radija Mir Međugorje, suradnik više lokalnih radijskih postaja u emisijama o zdravlju.
U televizijskoj seriji igrao je ugarskoga vojnika i časnika u Krležinoj Galiciji - “U logoru” koji je snimljen 1983., zatim je igrao ulogu šefa cirkusa i kaskadera s unukom Charlija Chaplina u Sarajevu 1988. godine.
Dragovoljac je i veteran Domovinskoga rata.

Znanstveni radovi.
Sudionik je znanstvenoga Svjetskog liječničkog skupa u Kini kao koautor s radom o temi "Some unexplained cases of miraculous healings in the Catholic Sanctuary in Međugorje, Bosnia and Hercegovina" koji je objavljen u znanstvenom (indeksiranom) časopisu Journal of Traditional Chinese Medicine 2011. Od 280 pristiglih radova sudionika, rad je proglašen najboljim na Kongresu. 
Koautor je rada s „Lošinjskih dana bioetike“ o temi „’Čudesna’ iscjeljenja ili spontana remisija/’Miraculous’ Healings or Spontaneous Remission” koji su održani od 15. do 18. svibnja 2011. u Malom Lošinju.

Nagrade. Dobitnik je Međunarodne nagrade za fotografiju sakralnog objekta (Međunarodni sajam arhitekture i namještaja, Zagrebački velesajam 2000.), dobitnik je plakete Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Istarske županije te drugih priznanja za promicanje etičkih i nacionalnih vrijednosti. Dobitnik je godišnje nagrade za promicanje duhovnih zvanja „Posvećeni život“ 2007. godine.

Obitelj. Sa suprugom Slavicom sklopio je kršćanski brak 1989. godine. Imaju četvero djece: Emanuela rođenog 1990., Martina koji je rođen 1991., Luciju rođenu poslije „Oluje“ 1996. i najmlađu Agnezu, rođenu 1999. Sva djeca pohađala su osnovnu klasičnu naobrazbu (stariji i srednju) te glazbenu školu. Svi su pjevali u župnim zborovima. Troje starijih sudjelovalo je u snimanju „Glazbene škrinjice“ kao priručnika, tj. pomagala glazbenog odgoja za osnovnu školu. Supruga Slavica je grafička dizajnerica. Osim što grafički uređuje časopise i knjige, izrađuje i hrvatski autohtoni i tradicijski nakit. Sudionica je više sajmova i skupnih izložaba.

Osobno. Piše priče, poeziju, povremeno svira autohtone puhačke i gudačke hrvatske instrumente, rekreativno igra nogomet. Kao srednjoškolac bavio se drvorezom, te izradom tradicijskih glazbala. Želja mu je baviti se kiparstvom, klesarski smjer, isključivo iz kamena raditi kipove u prirodnoj veličini. A najveća mu je želja pokretanje zaklada pri župama za školovanje i pomoć nadarenoj djeci koja su slabijeg imovinskog statusa. Najdraža mu je molitva Psalam 63: „O, Bože, Ti si Bog moj, gorljivo Tebe tražim…“