Suočavanje s nasljeđem totalitarnih režima

Iskustva Hrvatske i Njemačke
Autor: Laudato/Nada Prkačin Photo: Laudato četvrtak, 15. rujna 2016. u 14:46

Sintagma 'Zaboravite prošlost, okrenite se budućnosti' trebala bi glasiti: 'Suočite se s prošlošću kako biste imali budućnost', rekao je danas rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić na otvorenju okrugloga stola ''Suočavanje s nasljeđem totalitarnih režima – iskustva Hrvatske i Njemačke''.

Prof. dr. sc Tanjić podsjetio je da su u Hrvatskoj još uvijek moćni akteri komunističkoga režima koji pomoću ideoloških istomišljenika kroz institucije onemogućavaju toliko potrebno suočavanje sa zločinima komunizma.

- Oni još uvijek djeluju gotovo u svim sferama života – kulturnim, političkim, gospodarskim i dr. i pri tom koče gotovo svaki pokušaj oslobađanja memorije hrvatskoga naroda od strahotnih posljedica zločina komunizma – rekao je.

O iskustvima Njemačke u procesu tranzicije iz komunističkoga u demokratsko društvo govorila je bivša zastupnica u njemačkom Bundestagu Vera Lengsfeld.  Gospođa Lengsfeld u bivšem DDR-u bila je politička zatvorenica i aktivistica za građanska prava pa je njezino svjedočanstvo  pozorno praćeno u prepunoj dvorani ''Blaženog Alojzija Stepinca'' na HKS-u.

- Tema suočavanja s prošlošću nije samo Njemačka i Hrvatska, to je europska tema - istaknula je u uvodu gđa Lengsfeld.

Prepričavajući dramatične događaje koji su prethodili rušenju Berlinskoga zida, gđa Lengsfeld upozorila je na važnost otvaranja arhiva i davanja na uvid dokumenata svima koji ih žele vidjeti, napose žrtvama progona. Taj je proces u Njemačkoj započeo već u siječnju 1991. godine kada su progonjeni mogli osobno proučiti dokumente u kojima je opisano kako ih se obrađivalo. Ujedno su se upoznali s cijelom obavještajnom mrežom njemačke Službe sigurnosti  koja je imala gotovo 200 tisuća suradnika.

- Kada im je pojedinac smetao, smišljeno su ga progonili  i onemogućavali mu profesionalni napredak. Pri tome su osim progonjenih stradale i njihove obitelji koje su često bile na meti ucjena. Nikada nije kasno odlučiti se za otvaranje arhiva, to je njemačko iskustvo. Ne radi se tu samo o sudbini Njemačke ili Hrvatske, nego i sudbini Europe - poručila je gđa Lengsfeld.

U panel-diskusiji koja je uslijedila nakon predavanja, dr.sc. Ivica Miškulin sa Hrvatskoga katoličkog sveučilišta govorio je o nužnosti izrade zakonskih okvira kojim bi se komunizam osudio kao zločinački poredak.

- Njihove aktere koji još uvijek gotovo na isti način djeluju u hrvatskomu društvu treba zakonom maknuti s pozicija bez obzira u kojoj sferi djeluju – rekao je.

Profesor Miškulin za uzor takvoj zakonskoj regulativi naveo je ''Gaukovu komisiju'' koja je omogućila Njemačkoj suočavanje s totalitarnim nasljeđem.

Nekoliko razloga zašto u Hrvatskoj nije došlo do procesa suočavanja spomenula je  Višnja Starešina iz Centra za demokraciju i aktivno sjećanje. Među njima su: nedostupnost arhiva, zatvorene grobnice u kojoj su žrtve komunizma, onemogućavanje bilo kakve inicijativa da se o zločinima govori.

- Što više odlažete, više ćete usporavati napredak svoje države. Vi morate otvarati arhivu kako biste išli naprijed - poručio je dr. Karsten Dummel, direktor Zaklade Konrad Adenauer u BiH.

Na skupu je bio i predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner. On je izrazio uvjerenje da je suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču u Njemačkoj konačno pokrenulo u Hrvatskoj proces suočavanja s prošlošću.

- Važno je da se ta tema pokrenula zbog istine o zločinima komunizma i budućih naraštaja kojima se to više nikada ne bi smjelo ponoviti – rekao je.

Akademik Reiner pohvalio se da je ove godine Hrvatski sabor prvi put obilježio Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima i napomenuo da je njemačko iskustvo poticaj Hrvatskoj bez kojega bi Deklaracija Hrvatskoga sabora o osudi totalitarnih režima ostala mrtvo slovo na papiru.

Nakon diskusije održana je i projekcija igranoga filma ''Es ist nicht vorbei'' ili ''Nije završeno'', a koji se bavi suočavanjem s nasljeđem totalitarnih režima.

Uz Hrvatsko katoličko sveučilište organizatorica današnjega okruglog stola bila je Zaklada Konrad Adenauer u Zagrebu.

 

Da biste komentirali, prijavite se.