Najraskošniji balet u HNK Zagreb

Kao što nema Nove godine u HNK Zagreb bez "Šišmiša", tako nema ni Badnjaka bez "Orašara". Čajkovski je imao posebnu sklonost za maštovite priče pa je nakon "Trnoružice" i "Labuđeg jezera" 1892. skladao balet po fantastičnoj priči E. T. A. Hoffmanna.
Autor: Boris Beck četvrtak, 05. siječnja 2012. u 00:00

Kao što nema Nove godine u HNK Zagreb bez "Šišmiša", tako nema ni Badnjaka bez "Orašara". Čajkovski je imao posebnu sklonost za maštovite priče pa je nakon "Trnoružice" i "Labuđeg jezera" 1892. skladao balet po fantastičnoj priči E. T. A. Hoffmanna. Skladatelj je tada imao 52 godine i bio je na vrhuncu slave. Nije se na nj lako popeo. Da bi se mogao školovati, živio je kao dječak odvojen od majke, u internatu u Sankt Peterburgu, što je teško podnosio; završio je pravo, pa je tek potom pošao na konzervatorij; prvi radovi mu nisu baš bili uspjeli, ali je napredovao naporno radeći; živio je nesređeno i puno putovao, stalno padajući u depresije.

Financijsku i duševnu stabilnost osigurala mu je tek bogata udovica Nedežda von Meck koja mu je redovno slala prijateljska pisma i prijeko potreban novac - uz nju je sretno prebrodio i kratak brak sa studenticom, živčani slom i pokušaj samoubojstva. Unatoč strahu od javnih nastupa, počinje dirigirati svojim djelima i stječe velika priznanja najprije u Rusiji, a potom i u Europi; kreće se u društvu Dvoržaka, Griega i Brahmsa; piše remek-djela - a onda opet pada u rastrojstvo nakon što Nadežda von Meck prekida korespondenciju i potporu.

"Orašar", sa svojim groznim i bajkovitim prizorima, odraz je duše skladatelja koji je tada lebdio između slave i ludila. Božićna fantazmagorija u kojoj djevojčicu Klaru napadaju miševi, što čak proždru i njenu majku, i u kojoj se putuje širom svijeta, dok leprša Snježna kraljica okružena ledenim vilama, jedan je od najkompliciranijih i najskupljih baleta na svijetu. Zbog toga ni praizvedba u Sankt Petrburgu nije prošla najsretnije - muziku su gledatelji hvalili, ali mrštili su se na inscenaciju. No malo-pomalo osvojo je svijet i nadahnuo bezbrojne umjetnike, recimo Disneyja u "Fantaziji".

beck_ukolumnu-(1).jpgTih problema nema u novom "Orašaru" koji je u Zagrebu zamijenio starog što je 1974. postavio Waczlaw Orlykowski. Britanski koreograf Derek Deane napravio ga je raskošno, s mnoštvom djece, vila i miševa, s odličnim plesačima i orkestrom, sačuvavši jezovitu potku bajoslovnog tkanja. "Orašar" je balet na koji se redovno vode djeca, pun slikovitih prizora i dopadljive glazbe - ali kad Klara otkrije da Kralj štakora ima glavu njena oca, nema odraslog gledatelja koga neće proći trnci.