Znanstveni skup o sv. Martinu, simbolu dijeljenja i europskog zajedništva

"Sv. Martin je simbol dijeljenja zato što je još kao mlad vojnik svoj ogrtač podijelio s prosjakom. Naime, unatoč surovosti svoga poziva, nešto ga je vuklo prema tom čovjeku. Kroz tu scenu želimo dijeliti značenje dijeljenja kod svakog čovjeka osobito u suvremenom svijetu“, poručila je etnologinja Antonija Zaradija Kiš na znanstvenom skupu koji se održao u petak, 4. listopada, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
Autor: Laudato Photo: Laudato petak, 04. listopada 2013. u 13:06

O poznatom svecu u hrvatskoj kulturnoj i sakralnoj baštini sv. Martinu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu u petak, 4. listopada, govorili su ugledni povjesničari, etnolozi, kulturni djelatnici i stručnjaci iz područja turizma iz Hrvatske i Francuske i to u sklopu međunarodnog skupa „Putovima europske nematerijalne baštine u 21. stoljeću: sveti Martin, simbol dijeljenja“.

Uvodno predavanje "Tradicija sv. Martina u kontekstu hrvatske nematerijalne baštine" održala je Antonija Zaradija Kiš iz Instituta za etnologiju i folkloristiku.

„Svaki svetac ima svoje značenje u Hrvatskoj, a mi smo izdvojili sv. Martina zbog njegove ukorijenjenosti u hrvatskoj kulturi, a štovanje prema ovom svecu počelo je oko 6. stoljeća, prije dolaska Slavena. Zanimljivo je da su Slaveni preuzeli tradiciju štovanja ovog sveca od romanskih naroda koji su živjeli na našem području“, istaknula je Antonija Zaradija Kiš.

Mnoge hrvatske crkve su nosile ime sv. Martina, ali su im iz nekog razloga mijenjali imena u 16. stoljeću. No, danas ih unatoč tome ima preko dvije stotine.

„Sv. Martin je simbol dijeljenja zato što je još kao mlad vojnik svoj ogrtač podijelio s prosjakom.  Naime, unatoč surovosti svoga poziva, nešto ga je vuklo prema tom čovjeku. Kroz tu scenu želimo dijeliti značenje dijeljenja kod svakog čovjeka osobito u suvremenom svijetu“, ustvrdila je.

Blagdan sv. Martina koji obilježavamo 11. studenog veže se uz krštenje mladog vina. No, kako je istaknula naša sugovornica Zaradija Kiš, opijanje koje se veže uz taj blagdan nema nikakve poveznice s likom sv. Martina.

„Niti jedan drugi narod ne poznaje opijanje na blagdan sv. Martina. Vino se kuša, ali to je samo jedan segment življenja i to vinske tradicije. Neki ljudi su to donijeli i ta je usmena predaja koja je zaživjela na jedan neobičan način kojoj ne znamo uzroke“, poručila je etnologinja Antonija Zaradija Kiš.

Poznato je da je sv. Martin prohodao gotovo cijelu Europu i tako je nastao europski put Via sancti Martini koji spaja mađarski grad Szombathely i francuski Tours. U Hrvatskoj također postoji put sa svetomartinskom tradicijom koja prolazi Martin Bregom te ide prema Sloveniji.

„Riječ je o hrvatskom ogranku puta Via sancti Martini te je osmišljen za hodočasnike koji hodajući žele upoznavati nove sredine. Naglasak je stavljen na život polaganog kretanja i život komunikacije koji je danas često zaboravljen“, poručila je naša sugovornica Zaradija Kiš.

Predsjednica Europske mreže kulturnih centara sv. Martina, inače predavačica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Ines Sabotič istaknula je kako je ta institucija ima za cilj povezivati ljude koji rade zajednički na otkrivanju značenju sv. Martina.

„Sv. Martin je višeznačajan te je njegova baština duboko ukorijenjena u europskoj tradiciji. Nakon 17 stoljeća, njegov čin dijeljenja je duboko rezan u pamćenje čovječanstva i podsjeća nas na etičko i moralno djelovanje“, poručila je Sabotič.

Znanstveni skup „Putovima europske nematerijalne baštine u 21. stoljeću: sveti Martin, simbol dijeljenja“ ima za cilj promišljati o sv. Martinu kako bi stručnjaci po uzoru na tog sveca dijelili svoje ideje i znanje.