"Hvala Hrvatima za molitvu, ona nam je važnija od svega!"

Tim je povodom dužu izjavu za Hrvatski katolički radio dao Orest Wilczynski, svećenik Ukrajinske grkokatoličke Crkve, koji je filozofiju i teologiju devedesetih godina prošlog stoljeća diplomirao kod isusovaca na zagrebačkom Jordanovcu, a sada živi i radi u Ukrajini.

Zahvalio je hrvatskim vjernicima na današnjoj molitvi, podsjetivši da je kardinal Bozanić među prvima, još u svibnju, upozorio na razvoj situacije u Ukrajini i ukrajinskom narodu izrazio svoju molitvenu potporu. Ocrtavajući stanje u Ukrajini, vlč. Wilczynski naglasio je da zemlja trenutno proživljava agresiju te okupaciju jednog dijela svoga teritorija što je, prema njegovim riječima, Hrvatima dobro poznato s početka devedesetih godina. Predstavljajući pak religijsku sliku zemlje, naglasio je da je Ukrajina uistinu multikonfesionalna zemlja.

'Naime, većina stanovništva, oko 80 posto, su deklarirani pripadnici kršćanskih Crkava i zajednica. Većina katolika su pripadnici Ukrajinske Grkokatoličke Crkve, i ima ih oko 6 milijuna. Koncentrirani su većinom u Galiciji. Postoji i zasebna Mukačivska grkokatolička biskupija kojoj pripadaju grkokatolici Zakarpaća. Rimokatolika ima oko 1,5 milijuna i dosta su raštrkani po cijeloj Ukrajini. Većina rimokatolika pripadnici su nacionalnih manjina: Poljaci, Mađari i Slovaci. Većina ukrajinskih kršćana su, barem nominalno, pripadnici pravoslavlja koje je u Ukrajini podijeljeno u nekoliko konfesija. Tri su najveće pravoslavne Crkve: Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata, Ukrajinska pravoslavna crkva Kijivskoga patrijarhata te Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva. Druge dvije Crkve nisu priznate od strane svjetskog pravoslavlja', podsjeća vlč. Wilczynski.

Spominjući Crkvu Moskovskog patrijarhata, naš sugovornik ističe da se ona nalazi u dosta nezgodnoj situaciji, jer je u konfliktu s Rusijom zauzela navodno neutralnu poziciju, a njeni svećenici su vrlo podijeljeni u svojim stavovima. Dio je raspoložen proukrajinski, ali neki su čak uhvaćeni kao vođe terorističkih skupina, primjerice Ruske pravoslavne armije. Upravo njihovi su predstavnici na posebno okrutan način mučili i ubili četvoricu protestantskih pastora.

'Ovih dana doznali smo da je na Krimu jednostavno nestala jedna grkokatolička župa. Pripadnici ruske vojske upali su na bogoslužje i svećenika, sa svima koji su bili na bogoslužju, odveli u nepoznatom smjeru te se do danas o njima ništa ne zna', prenosi naš sugovornik tužne vijesti iz Ukrajine.

Za Ukrajince u sadašnjoj situaciji puno znači ono što čini Apostolska stolica, ne samo za vjernike, nego i za društvo u cjelini.

'Podsjećam da je sadašnji papa kao dječak u Buenos Airesu pohađao školu u kojoj je jedan od učitelja bio ukrajinski salezijanac istočnog obreda, te je često sudjelovao u istočnim bogoslužjima', dodaje vlč. Wilczynski te napominje da Papine riječi o Ukrajini ukrajinski mediji rado prenose, a predstavnici pravoslavlja i osobno mu zahvaljuju na riječima i gestama u korist mira. Osim toga, i vatikanska diplomacija uključena je u rješavanje sukoba.

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin u više je navrata kod vlada zapadnih zemalja urgirao da se zaustave patnje koje proživljava ukrajinski narod. I apostolski nuncij u Ukrajini nadbiskup Thomas Gullickson više je puta veoma oštro kritizirao zapadne zemlje što ne pomažu Ukrajini nego samo riječima osuđuju nekoga ili nešto.

Ukrajina sada dobiva snažnu moralnu, i što je veoma važno, molitvenu potporu iz cijeloga svijeta – od američkih, francuskih, kanadskih, poljskih i litavskih biskupa, sada i hrvatskih, koji svi organiziraju molitvena bdijenja za mir u Ukrajini. To je strahovito bitno jer Bog je gospodar povijesti i On može razriješiti taj sukob koji je sada postao tragična realnost.

Na pitanje kako i u čemu ovih dana surađuju rimokatolici, grkokatolici i kijivski pravoslavci i protestanti, vlč. Wilczynski potvrdio je da djeluju u nekoliko pravaca. Primjerice, katolici u cijeloj Ukrajini svakoga dana, u 21 sat po kijivskom vremenu, mole krunicu za mir.

Kršćanske crkve u Ukrajini uvelike organiziraju karitativni rad s izbjeglicama i ranjenicima, nabavljaju zaštite za vojnike i civile (pancirke, lijekovi i sl.) te nastoje oko istinitog informiranja međunarodne zajednice o realnom stanju u Ukrajini. Naime, teroristi pokušavaju na terenu pod svojom kontrolom stvoriti religijski čisto područje – na kojemu mogu biti samo pripadnici Moskovskog patrijarhata. Tako su s tih područja brutalno istjerani katolički svećenici obaju obreda, pravoslavni svećenici Kijivskog patrijarhata i protestanski pastori. Katolici su se pobrinuli i za dušobrižništvo ukrajinskih redarstvenih i vojnih snaga na bojišnici. Zanimljivo je primijetiti da grkokatoličke kapelane jako dobro prihvaćaju i vojnici pravoslavne vjeroispovijesti.

U Ukrajini postoji i veća židovska zajednica koja je potpuno uključena u sadašnja zbivanja, a snažno je proukrajinski raspoložena, zato što Židovi trpe progonstva i ubojstva na područjima pod kontrolom ruske vojske. Glavni ukrajinski rabin pozvao je cijelu židovsku zajednicu na molitvu i svake se subote u sinagogama moli za mir. Na Krimu postoji i domicilna krimsko-tatarska zajednica koja ispovijeda islam, a pogođena je ruskom okupacijom. Oni se nisu uključili samo u molitve, nego također aktivno sabiru pomoć stradalima.

'Papin poziv za mir Ukrajina je već nekoliko puta dobro čula, s obzirom da je više puta o tome govorio, ne samo katolicima, nego i kršćanima drugih vjeroispovijesti – da mole za mir. Nemam pravih riječi kojima bih izrazio zahvalu Svetom Ocu i svim katolicima koji mole za mir, jer ta se molitva osjeća kao snažna potpora mirnom rješenju ovoga tragičnog sukoba. U svoje osobno ime i u ime zajednice koju vodim želim zahvaliti Hrvatima za molitvenu potporu, koja nama znači čak i više od vojne ili političke. Ova molitva, na koju su pozvali hrvatski biskupi, nevjerojatno je snažna i, još jednom, od srca zahvaljujemo!', zaključuje vlč. Wilczynski.