Blažena Djevica Marija od brda Karmela

Na današnji dan spominjemo se Gospe od Karmela. Karmel je brdo u Palestini odakle je prorok Ilija vatreno branio vjeru u Izraelu.
Autor: Laudato/M.R. Photo: Laudato nedjelja, 16. srpnja 2017. u 08:40

Budući da je nedjelja, izostavlja se slavlje Gospe od Karmela, osim gdje se slavi kao svetkovina (naslov crkve, zaštitnica župe).

Na Karmelu postoji vrelo koje se zove Ilijino vrelo. Prema tradiciji, blizu tog vrela pustinjaci su krajem 12. stoljeća sagradili samostan i crkvu u čast Majci Božjoj te su se nazvali ''Braćom Gospe od Karmela''.

Pučka pobožnost Gospi Karmelskoj nastala je na temelju viđenja svetog  Šimuna Stocka, trećeg po redu generala karmelićanskog reda sredinom 13. stoljeća. Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija koja mu je tom prigodom dala škapular, gornji dio redovničke odjeće, i obećanje da će ga svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu.

Jednoj privatnoj objavi pripisuje se i tzv. ''subotnja povlastica'' koju je 1322. potvrdio Papa Ivan XXII. Povlastica se sastoji u tome da će Gospa nosioce njezinih škapulara koji budu savjesno izvršavali obveze koje proizlaze iz prihvaćanja škarpulara, prve subote nakon smrti izbaviti iz čistilišnih muka.

Pape su nosiocima karmelskoga škapulara podijelili mnoge oproste. Papa je odobrio mušku i žensku granu karmelskoga reda koje su reformirane u 16. stoljeću. Mušku granu obnovio je crkveni naučitelj, sveti Ivan od Križa, a žensku granu obnovila je sveta Terezija Velika, crkvena naučiteljica.

Blažena Djevica Marija od Karmela proglašena je blagdanom za cijelu Crkvu 1726. godine.
 

Da biste komentirali, prijavite se.