Sveti Krizant i Darija, kršćanski bračni par koji je živio u djevičanstvu
Krizant, istočnjak, obratio je Dariju koja je došla iz Atene. Oboje su za kršćansku vjeru podnijeli smrt.
Njihovo se štovanje proširilo prema sjeveru, osobito u Raveni, a onda i u današnjoj Francuskoj i Njemačkoj. A mučeništvo im je opisano kasnije pa nema povijesne vrijednosti. No njihovu opstojnost svjedoči njihov blagdan koji se slavi već od 450. godine, a navodi ga i Martirologij sv. Jeronima. Znamo da su njihove relikvije g. 844. prenesene u Prun, u tadašnje Franačko Carstvo. Kasnije su dospjele u benediktinski samostan Munstereifel (južno od Kolna). Dio je relikvija tih svetaca salzburški nadbiskup Adalwin s hodočašća u Rim god. 830. prenio u Salzburg.
Legenda pak o tim mučenicima govori kako je Krizant bio kršćanin, a otac ga je silio da se odrekne svoje vjere. Kad mu to nije pošlo za rukom, dao ga je zatvoriti s pet djevojaka ne bi li ga one navele na grijeh. Ali one su tvrdo zaspale, a ništa nisu ni jele ni pile pa su ih morali pustiti iz zatvora. Modra, boginji Vesti posvećena djevica Darija, nastojala je nagovoriti Krizanta da zataji kršćansku vjeru. To joj nije uspjelo jer je Krizant tako uvjerljivo govorio o kršćanstvu da ju je pridobio za kršćansku vjeru.
Nakon toga su sklopili kršćanski brak, ali su odlučili da će u njemu živjeti u djevičanstvu. Svoj su život posvetili apostolatu - širenju kršćanstva.
A onda je jedan od progonitelja kršćana dao Krizanta zatvoriti u staju punu smrada. No kad je on u nju stupio, napunila se ugodnim mirisom. A Dariju je progonitelj dao zatvoriti među bludnice. No tamo je ušao lav koji je Dariju obranio od mladića koji ju je htio silovati. Isto se dogodilo i drugim mladićima. Lav im nije učinio zlo, ali je djevojku obranio. Progonitelj je tada dao naložiti veliku vatru da sažeže i Krizanta i Dariju te lava skupa s njima. Darija otpusti lava uz poruku da nikome ne naškodi. Kako je sve bilo uzalud, krvnici su dvoje mučenika zasuli pijeskom i kamenjem u jednoj jami, gdje su se ugušili. I tako su postali mučenici.
Grobovi se tih svetih mučenika spominju u Rimu i to na Via Salaria Nova u crkvi nedaleko od crkve Svetog Saturnina. Nju je dao restaurirati papa Hadrijan I. ( 172-7951).
Glasovite pak slike tih svetih mučenika nalaze se i u Ravoni, na medaljonima iz VI. stoljeća u kapeli Sv. Petra Krizologa te u glasovitoj crkvi Sant' Appolinaire Nuovo.
