Otvoren novi stalni postav Biskupske palače u Dubrovniku

Novi stalni postav Biskupske palače u Dubrovniku svečano je otvoren u srijedu, 14. kolovoza nakon prve večernje uoči svetkovine zaštitnice katedrale.

biskupska-palaca-du.jpg
Autor
dubrovačka-biskupija.hr/Laudato/K.P.
Fotograf
dubrovacka-biskupija.hr
Objavljeno:
 
15.08.2019 13:17

Autori novoga postava su dizajner Marko Baus i povjesničari umjetnosti Ivan Viđen i Nikola Bojić. Na otvorenju su govorili dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, jedan od autora postava Ivan Viđen, te kao uvodničar generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić.

 U svom obraćanju biskup Uzinić je naglasio važnost kontinuiteta rekavši kako vjernici znaju da je za Crkvu, koja stoljećima, poput dobrog domaćina, 'iz svoje riznice iznosi novo i staro' (Mt 13, 52), kontinuitet od iznimne važnosti, a isto se može reći i za kulturu.

- Zapravo se može reći da je kontinuitet za kulturu presudan jer znači ulazak u povijest, stvaranje tradicije i jačanje identiteta, koji potom s vremenom jačaju i sve se jasnije i bogatije profiliraju. Kontinuitet je važan i u čisto primarnom, egzistencijalnom, fizičkome smislu jer uspostavlja neprekinuti tijek, kazao je biskup te dodao kako spominje kontinuitet jer se više puta posljednjih dana, pa i ove večeri, govori o novoj-staroj Palači, o novome-starome postavu. Govorimo o novome postavu, a istodobno smo svjesni da se zapravo radi o staroj kulturnoj ustanovi našega Grada i Biskupije. Naime, u Palači je još od početka 1930-ih godina djelovala Biskupska pinakoteka koja je osnovana inicijativom tadašnjega dubrovačkoga biskupa Josipa Carevića. Namjera mu je bila prikupiti, evidentirati i očuvati brojna umjetnička djela koja su na različitim mjestima, zbog neprepoznatosti ili oštećenosti, bila zaboravljena i prepuštena zubu vremena. Ta Biskupska pinakoteka bila je postavljena upravo na ovome katu palače te je bila otvorena za javnost. Nakon razornoga potresa iz 1979. pinakoteka je privremeno preseljena u prizemne prostorije palače, a zatvorena je za javnost tek pred početak Domovinskoga rata 1991. godine - podsjetio je dubrovački biskup te dodao da otvaranje novoga stalnoga postava je zapravo nastojanje da se u tome segmentu uspostavi kontinuitet, kontinuitet kojemu je ovaj Grad tako predan.

Potom se biskup Uzinić osvrnuo na sve one korake koji su prethodili ovom trenutku otvaranja stalnog postava u obnovljenoj Biskupskoj palači, koja je već godinu dana i njegov dom kao i ns osobe koje su za to zaslužne.

- Prirodno je da su se, kao i na srednjovjekovnim katedralama, na istraživanjima i radovima Palače kroz sve te godine smijenile čitave generacije povjesničara umjetnosti, arhitekata, građevinaca, konzervatora, direktora, restauratora, kazao je biskup te se posebice prisjetio svojih prethodnika kojima je Palača bila dom. Moje misli su večeras sa svima njima, poznatima i nepoznatima, ali jednako tako i s biskupima, onim mojim prethodnicima na službi koji su na neki način povezani s večerašnjim otvaranjem novoga stalnoga postava. Od blažene uspomene biskupa Tome Jederlinića koji je najzaslužniji da je ova vlasteoska palača Sorkočevića sredinom 19. stoljeća kupljena za službenu rezidenciju dubrovačkih biskupa – pa mu je stoga portret posebno istaknut u prvoj prostoriji donjega kata - preko biskupa-mučenika Josipa Carevića koji je početkom tridesetih godina dvadesetoga stoljeća kao pasionirani ljubitelj umjetnosti utemeljio ustanovu Biskupske pinakoteke i angažirao tadašnje dubrovačke restauratore za zahvate na popravcima slika, pa do biskupa Severina Perneka koji je morao iseliti iz ove Palače, ali se svejedno pobrinuo da u prizemnim prostorima ove građevine Pinakoteka nastavi djelovati kako njezina vrijedna djela ne bi bila skrivena od očiju ljubitelja umjetnosti. Najveći dio istraživanja i radova obnove, pa tako i pripremnih promišljanja o budućemu postavu umjetnina obavljen je u vrijeme biskupske službe bivšeg dubrovačkog biskupa Želimira Puljića, koji je, spomenutim zlosretnim spletom prirodnih i društvenih nedaća bio jedini dubrovački biskup u posljednjih stoljeće i pol koji u ovoj Palači nije živio i radio - kazao je biskup Uzinić te u šali dodao kako je nadbiskup Puljić za prošlog Svetog Vlaha u Palači prespavao pa je bar tako to nadoknadio.

S okupljenima je biskup Uzinić podijelio i neke svoje dojmove vezane uz preuzimanje službe dubrovačkog biskupa.

- Kada sam se i sam prije osam godina priključio tome nizu i nakon nekoga vremena 'pohvatao konce', osupnula me spoznaja da su svi oni bili kao onaj 'mudri graditelj koji je postavio temelj, a drugi naziđuje; ali svaki idući pazi kako naziđuje' (usp. 1 Kor 3, 10)., kako to lijepo kazuje apostol Pavao u Prvoj poslanici Korinćanima - rekao je mons. Uzinić.

Biskup je posebice zahvalio kreativnom trojcu Marku Bausu, Nikoli Bojiću i Ivanu Viđenu koji su na njegovu molbu prihvatili da se svojim radom, iako u vrlo kratkome roku od nešto više od pola godine, priključe ranije spomenutome nizu ljudi i svojom kreacijom daju svoje viđenje i novo čitanje starih umjetnina. A sve to, naravno, pazeći kako nazidavaju na temelj“.

- Svi napori Dubrovačke biskupije na polju kulture proizlaze iz želje da posredujemo određena shvaćanja o dubrovačkoj, hrvatskoj kulturi i kulturnoj baštini te da ih razložno i utemeljeno izložimo nadajući se da ćemo ih sačuvati za nas i naše suvremenike te ih predati onima koji dolaze nakon nas. Napori su to koji imaju ustvari trostruku odgovornost: osim prema nama samima, odgovornost je to prema onima koji su tu baštinu stvarali i čuvali prije nas, ali i prema onima kojima ćemo je predati. No, ti napori jedino imaju smisla ako pronalaze put i do naših sugrađana i vjernika Dubrovačke biskupije, uz iskrenu misao da je osjećaj dužnosti prema njima onaj unutarnji korektiv koji nas u našemu radu vodi cijelo ovo vrijeme - zaključio je biskup te otvorio novi postav.

Uime tima autora povjesničar umjetnosti Viđen podsjetio je kako je u ovo vrijeme prije pet godina predstavljena monumentalna monografija o katedrali na poticaj župnika don Stanka Lasića, a na kojoj su radili brojni stručnjaci.

- U toj monografiji su mnoga djela koja se nalaze u novom postavu i opisana, a mnoga i nisu što će sigurno biti poticaj stručnjacima za dalje istraživanje. Sva ona su dio kolektivne memorije građana Dubrovnika - rekao je Viđen.

Zahvalio je uime autorskog tima na povjerenju koje im je iskazala Dubrovačka biskupija pruživši im šansu da budu kreativni, a istodobno hrabro i ponizno pristupe radu na ovom projektu.

- Hrabro, jer su na neki način prvi jer je palača trideset godina bila gradilište, a ponizno jer oni dolaze na kraju niza stručnjaka koji su dugi niz godina promišljali o ovome. Iz toga su oni crpili i inspiraciju ali i znanje.„Nadam se da je ovo početak rasta ove ustanove, njezinog novog kontinuiteta - istaknuo je Viđen te dodao misao Isaaca Newtona da mi nismo veliki nego smo samo patuljci koji su staji na leđima divova.  

Generalni vikar Katušić zahvalio je svima koji su kroz desetljeća na različite načine doprinosili obnovi Biskupske palače koja je prošle godine završena i otvorena te istaknuo kako povratkom biskupa u nju nije završilo promišljanje o što boljem načinu prezentiranja ove vrijedne palače, a novi postav umjetnina je rezultat takvog promišljanja.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Biskupije

Još iz rubrike: