Ove godine u Košicama je predstavljena rekonstrukcija lica svetog Marka Križevčanina

Mons. Cyril Vasil DI, tajnik Kongregacije za Istočne Katoličke Crkve iz Rima služio je liturgiju uoči spomendana sv. Marka Križevčanina.

69700386_425786631400213_5941431210646437888_n.jpg
Autor
Livio Marijan/Laudato/M.P.
Fotograf
Livio Marijan
Objavljeno:
 
07.09.2019 08:53

Večer uoči spomendana sv. Marka Križevčanina u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, svečanom arhijerejskom liturgijom, započela je proslava spomendana trećeg hrvatskog sveca i 400. obljetnica njegove mučeničke smrti.

Liturgiju sv. Ivana Zlatoustog služio je nadbiskup mons. Cyril Vasil DI, tajnik Kongregacije za Istočne Katoličke Crkve iz Rima, uz susluženje mons. Vjekoslava Huzjaka, biskupa bjelovarsko-križevačkoga i mons. Milana Stipića, apostolskog administratora Križevačke eparhije te mnoštva grkokatoličkih svećenika Križevačke eparhije i rimokatoličkih svećenika križevačkoga dekanata.

U prepunoj križevačkoj katedrali, mons. Cyril Vasil u homiliji koju je izrekao na hrvatskom jeziku, s radošću je istakao kako mu je posebno što može ovdje slaviti spomen svetoga Marka Križevčanina, rođenog u Križevcima, prije 430 (četiristo trideset) godina, a za nebo rođenog u njegovu rodnom gradu Košice prije 400 godina.
 
- Tako je na neki način vaš zemljak postao i moj zemljak. Moja župa spada u  mjesta koja su pripadala opatiji Krasna, povjerenoj pastoralnoj skrbi našega zajedničkoga sveca. U povijesti moga redovničkoga zvanja kult svetih košičkih mučenika ima posebno mjesto, zahvaljujući prijateljstvu s ocem Michelem Fedorom, isusovcem i velikim promotorom štovanja košičkih mučenika, koji svojim neumornim radom pridonio procesu njihove kanonizacije – rekao je mons. Vasil.
 
Rekao je kako se u Košicama, gradu mučeništva svetoga Marka i njegovih drugova Stefana Pongracza i Melkijora Grodzieckoga, 30. travnja ove godine, održao posebni događaj povijesnog i znanstvenog značaja.
 
- Zajednička međunarodna skupina znanstvenika iz Slovačke, Češke i Brazila predstavila je rekonstrukciju lica triju svetaca-mučenika iz Košica. Slike lica dobivene su zahvaljujući antropološkoj znanosti i suvremenim tehnikama digitalne 3D rekonstrukcije.  Nakon četiri stoljeća, s vjerojatnošću od 90 % možemo reći da poznajemo prava lica ovih ispovjednika vjere, da poznajemo lice svetoga Marka Križevčanina – rekao je nadbiskup Vasil.
 
Govorio je i o traženju lica Božjega iz biblijske perspektive i što znače biblijski izričaji traženja i poznavanja lica Božjega. Naglasio je kako je i 'sveti Marko Križevčanin čitav svoj život vjernoga sluge Božjega i svoje Crkve 'tražio lice Božje', htijući utvrditi ono što predstavlja intimni odnos s Bogom.'
 
Dodao je kako je sveti Marko to učinio na mnogo načina. Kroz dobro obrazovanje koje je dobio u svojoj kršćanskoj obitelji ovdje u Križevcima, kroz svoj osobni i uzorni život kao mladi student u Beču, kroz izbor da služi Gospodu kao svećenik, što je učinio za boravka u Grazu, kroz svoje pohađanje viših teoloških nauka u Rimu, kroz svoju službu Crkvi po zadatcima koji su mu bili povjereni u Trnavi i Krasnoj, kroz služenje narodu Božjemu u pastoralnom poslanju u Košičkom kraju, kroz obranu i ispovijest vjere u vremenu progona i ratova.
 
- Ono ljudsko lice Isusa Krista, pravednoga Sluge patnika, zahvaljujući kojemu se čovječanstvo može spasiti, nije bilo nepoznato našemu svetom Marku - kazao je tajnik Kongregacije mons. Cyril Vasil.
 
Na završetku liturgije izmoljene su litanije sv. Marka Križevčanina, kao završetak devetnice, a svima se zahvalio ordinarij Križevačke eparhije o. Milan Stipić te mons. Vjekoslav Huzjak.
 
Iz Košica, grada mučeništva sv. Marka, pristigli su i arhimandrit o. dr. Jaroslav Lajčik, generalni vikar Košićke eparhije te o. Martin Mraz, tajnik košičkoga grkokatoličkog vladike Milana Chautura. Đakonsku službu vršio je o. Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije, a pjevali su Katedralni zbor Križevci i Pjevački zbor Kalnik pod ravnanjem prof. Ozrena Bogdanovića.
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Biskupije

Još iz rubrike: